Intenziviranje proizvodnje i poticanje izvoza voćnih rakija, kako navode, dovelo je do ostvarenja deviznog priljeva u prvih devet mjeseci 2015. od 4,68 milijuna američkih dolara, u odnosu na uvoz u vrijednosti 2,6 milijuna dolara, što čini pozitivnu razliku od 2,06 milijuna dolara.
"Proizvodnja voćnih rakija malih proizvođača jakih alkoholnih pića unazad desetak i više godina karakterizirala je nestandardizirana proizvodnja neujednačene kvalitete i jakosti pića te velika siva ekonomija u toj djelatnosti. Međutim, donošenjem Zakona o trošarinama i određenih pravilnika uz kontinuiranu edukaciju proizvođača, mali proizvođači jakih alkoholnih pića podigli su kvalitetu i razinu proizvodnje te postali izvoznici na zahtjevnom EU tržištu", objašnjava pomoćnica direktorice Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo Žaklina Jurišić.
Trošarina na rakiju se obračunava ovisno o obujmu prijavljenog kotla kao godišnji paušal od 100 kuna, odnosno 200 kuna za kotao veći od 100 litara. U iznos godišnjeg paušala uključena je i neoporeziva količina jakih alkoholnih pića od 20 litara čistog alkohola po kućanstvu što podrazumijeva 50 litara rakije od 16 gradi ili 40 posto alkohola, navode iz HGK.
Ukoliko se ispeče veća količina, dodatno se obračunava i plaća puni iznos trošarine od 53 kune po litri čistog alkohola.
Na ime paušala i trošarine u 2014. godini uplaćeno je više od 5,05 milijuna kuna u državni proračun, ističu iz HGK.
Napominju kako je plasman proizvoda i dalje suočen s određenim izazovima, međutim razvoj kontinentalnog turizma, članstvo u EU te kvaliteta samog proizvoda pod oznakom izvornosti omogućuju stabilnu dinamiku rasta i pozitivne trendove. Samo od ulaska u EU, u Hrvatskoj je registrirano dodatnih 20.000 malih proizvođača jakih alkoholnih pića, a prema podacima Carinske uprave, u njezina četiri carinska ureda u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku registrirano je ukupno njih 43.253, od čega čak trećina na području Slavonije, njih više od 17 tisuća, navode iz HGK.
Ističu i kako se donošenjem Programa ruralnog razvoja stvaraju daljnje pretpostavke i mogućnosti razvoja ove djelatnosti, imajući u vidu velike komparativne prednosti Hrvatske koje se prvenstveno ogledaju u velikoj bioraznolikosti te klimatskim i pedološkim vrijednostima područja kao i tradiciji proizvodnje u toj djelatnosti.
"Jedan od alata za jačanje konkurentnosti sektora proizvodnje jakih alkoholnih pića, što uključuje i voćne rakije, upravo je zaštita zemljopisnog podrijetla naziva proizvoda. Uz postojeće zaštićene proizvode na razini EU – Hrvatska loza, Hrvatska stara šljivovica, Slavonska šljivovica, Hrvatski pelinkovac, Zadarski maraschino i Hrvatska travarica, postoji prostor za proširenje zaštite zemljopisnog podrijetla jakih alkoholnih pića. Naši aduti su tradicija i autentičnost proizvoda", zaključila je Jurišić.