U Hrvatskoj se očekuje rast za 1,5 posto u 2015. i nastavak oporavka u 2016. i 2017., u prosjeku za 1,9 posto, kaže viša ekonomistica Svjetske banke za Hrvatsku Sanja Madžarević Šujster.
Oporavak se temelji na jačanju domaće potražnje, izvoza i investicija, dok se nezaposlenost postupno smanjuje. Međutim, vanjski čimbenici, kao što je slabiji rast u glavnim trgovinskim partnerima Hrvatske, stroža monetarna politika američke središnje banke (FED) te porast premija na rizike na tržištima u nastajanju, mogli bi narušiti slabašan oporavak kroz smanjenje izvoza i uvećanje financijskih troškova za već prezadužen javni sektori, kao i ostale domaće sektore, upozorava Madžarević Šujster.
Što se tiče aktualnog stanja u zemlji, u Uredu Svjetske banke za Hrvatsku smatraju da bi dugotrajno formiranje nove vlade te nesiguran doseg mjera fiskalne konsolidacije, u 2016. i 2017. mogli umanjiti povjerenje ulagača i narušiti izglede za rast.
"Za osiguranje makroekonomske stabilnosti i rasta i nadalje je ključno rješavati fiskalne slabosti, kao i visoke stope neaktivnosti i nezaposlenosti te predano provoditi dugotrajne strukturne reforme", zaključuje Sanja Madžarević Šujster,
U izvješću se navodi da je gospodarski oporavak u Europskoj uniji (EU) sve snažniji, no rast je još uvijek skroman unatoč ekspanzivnoj monetarnoj politici i povoljnim financijskim uvjetima, dok su investicije još uvijek niske.
"EU postupno izlazi iz dugotrajne gospodarske recesije koja je uzrokovala povećanje siromaštva u brojnim zemljama. Daljnje olakšavanje financijskih uvjeta, vraćanje povjerenja, niže cijene robe te usporena fiskalna konsolidacija i nadalje će biti potpora rastu u 2015. i 2016.", kazao je glavni ekonomist Svjetske banke i jedan od autora izvješća Theo Thomas. Dodaje, međutim, kako bi dugotrajno razdoblje slaboga rasta investicija, usporavanje rasta tržišta u nastajanju, izraženija financijska volatilnost i napetosti u regiji, mogli narušiti izglede.
Po njegovim riječima, privatna potrošnja je glavni pokretač oporavka EU-a, jer su rast plaća i zapošljavanja, uz nisku inflaciju potrošačkih cijena, uvelike zbog smanjenih cijena robe, povećali dohodak i potrošnju kućanstava.
Svjetska banka očekuje da će rast u Europskoj uniji dosegnuti 2 posto u 2015. i 2,1 posto u 2016. godini.
Prema projekcijama, u drugoj polovici 2015. rast će biti veći od 1,8 posto, pri čemu će rast biti najveći u središnjoj Europi, na čelu s Češkom, Poljskom i Rumunjskom.
Svjetska banka tako u Rumunjskoj očekuje rast od 3,6 posto u ovoj te 3,9 posto u idućoj godini, potaknut povećanjem osobne potrošnje i fiskalnim mjerama. Procjenjuje i da će Poljska u ovoj godini ostvariti rast od 3,5 posto, a u srednjoročnom razdoblju i više od toga jer zbog boljih uvjeta na tržištu rada rastu stvarni raspoloživi dohodak kućanstava i potrošnja.
Stope rasta u južnoj Europi vjerojatno će biti najniže - 1,4 posto u 2015. i 1,6 posto u 2016., iako je to znatno poboljšanje u odnosu na manje od 0,5 posto u prošloj godini, navode iz Svjetske banke.