Taj je Pravilnik objavljen u najnovijem broju Narodnih novina (broj 135 od 16. prosinca), a stupio na snagu prvi dan od dana objave, znači danas.
Prema Pravilniku, kojeg je donio ministar gospodarstva temeljem odredbi izmjena Zakona o zaštiti potrošača, sezonsko sniženje odvija se dva puta godišnje i može trajati najdulje 60 dana.
Trajanje sezonskog sniženja računa se od datuma početka sniženja, a to ovisi o tomu radi li se o zimskom ili ljetnom sezonskom sniženju.
Zimsko sezonsko sniženje započinje od 27. prosinca i prema tomu završava 25. veljače, a ljetno započinje od 1. srpnja i završava 29. kolovoza.
Pravilnik izrijekom propisuje i da se tijekom sezonskog sniženja "redovna cijena i nova snižena cijena iskazuju jasno, vidljivo i čitljivo".
Ako trgovac ne proda sve proizvode za vrijeme sniženja, može nastaviti s prodajom proizvoda po sniženoj cijeni sve do isteka zaliha. No, takvu prodaju trgovac ne smije oglašavati kao sezonsko sniženje.
Izmjene Zakona o zaštiti potrošača donesene su u rujnu ove godine, a njima je ostalo propisano i da nadležni ministar posebnim pravilnikom propisuje uvjete i način provođenja sezonskog sniženja. Naime, prvotno je to bilo definirano samim Zakonom koji je predviđao sezonska sniženja najviše tri puta (mogla su započeti između 27. prosinca i 10. siječnja, 1. i 15. travnja, odnosno 10. i 25. kolovoza i trajati najdulje 60 dana).
Iz Hrvatske gospodarske komore (HGK) ističu kako je praksa trgovaca pokazala nužnost izmjene Zakona o zaštiti potrošača s ciljem boljeg uređenja sezonskog sniženja, budući da ranije utvrđeni termini nisu slijedili praksu trgovaca u okruženju niti navike potrošača.
Napominju i kako je Komora, u suradnji s Ministarstvom gospodarstva, za trgovce diljem Hrvatske provela ciklus edukacija o primjeni Zakona o zaštiti potrošača. Prikupila je i informacije o problemima s kojima se trgovci susreću, a među njima su i obveze isticanja cijena prilikom posebnih oblika prodaje koja se provodi u kratkom roku.
"Prije pravih sezonskih sniženja, trgovci mogu prodavati svoju robu i izvan zadanih termina uz određenje popuste, ali pod određenim promotivnim nazivima, poput 'ljetne ponude', uz vođenje računa o tome da se ne pojavljuje nepošteno trgovanje", ističe direktorica Sektora za trgovinu HGK Ema Culi.
Naime, Zakon kao posebne oblike prodaje, uz sezonska sniženja, spominje uz ostalo i akcijsku prodaju, rasprodaju, prodaju proizvoda s greškom i proizvoda kojima istječe rok uporabe.
Iz HGK ističu kako se kod sezonskih sniženja može govoriti i o pitanju konkurentnosti domaće trgovine u odnosu na zemlje u okruženju i to u smislu utvrđenih rokova sezonskih sniženja.
Pritom iznose i praksu sezonskih sniženja u pojedinim zemljama EU, primjerice Slovenije koja trenutno ima dva utvrđena termina sezonski sniženja za tekstil i obuću, odnosno ljetno i zimsko sniženje - zimsko ne smije započeti prije prvoga radnog ponedjeljka u siječnju, a ljetno prije drugoga radnog ponedjeljka u srpnju i u tom utvrđenom razdoblju trgovci sami određuju kada im počinje sniženje, s tim da ono ne smije trajati dulje od 60 dana.
Dva termina sezonskih sniženja, zimsko i ljetno, ima i Poljska u kojoj se ona provode krajem sezone, uz pridržavanje propisanih uvjeta za suzbijanje nepoštene trgovačke prakse.
U Italiji pak, svaka regija određuje svoje termine sniženja, a slično je i u Francuskoj gdje se razlikuju zimsko i ljetno sniženje (zimsko počinje u siječnju, a ljetno u lipnju).