"Etnografski muzej nam je izašao ususret posudbom trinaest jaslica koje je za tu prigodu odabrala Danijela Križanec-Beganović, kustosica Zbirke božićnih jaslica EMZ-a", rekla je kustosica izložbe Danijela Marković.
"Izlažu uglavnom domaći autori s jaslicama izrađivanima u razdoblju od četrdestih godina prošlog stoljeća do danas", rekla je Marković za Hinu.
Kao posebnu atrakciju izdvojila je velike jaslice koje će biti izložene u predvorju Galerije Klovićevi dvori, rad kipara Mate Mihinice, koje sadrže 28 figurica i bile su izložene i u Vatikanu.
Zbirka božićnih jaslica Etnografskog muzeja često je i sustavno predstavljana na božićnim i drugim izložbama u Hrvatskoj i u inozemstvu, uključujući tradicijske jaslice kućne izrade, primjere crkvenih jaslica te majstorski radovi i industrijske proizvode masovne proizvodnje.
U blagdansko doba godine jaslice su predmet interesa ne samo stručne javnosti, nego i građana koji ih rado razgledavaju i obilaze u crkvama, javnim prostorima i na izložbama.
Tu 'popularnost' jaslica Marković objašnjava posebnih ozračjem kojima one odišu. "Ljudi osjete dobre vibracije i toplinu, ljepotu malog djeteta i ideju dobrote", napomenula je.
Po riječima Danijele Križanec-Beganović, kustosice EMZ-a i autorice stručnog koncepta izložbe, porijeklo božićnih jaslica veže se uz sv. Franju Asiškog koji je 1223. u šumi kraj Greccia uz oltar postavio jaslice sa slamom te doveo magarca i vola, a prema legendi tijekom obreda koji je vodio ukazalo mu se dijete Isus Krist.
U najavnom tekstu izložbe podsjetila je i da su se jaslice, kakve danas poznajemo, u Hrvatsku proširile s područja Njemačke gdje je tijekom 17. i 18. stoljeća cvala moda postavljanja jaslica u gradskim i seoskim crkvama.
"Sastavni dio kućnih božićnih ukrasa, posebno na području sjeverozapadne Hrvatske, jaslice postaju tijekom 19. stoljeća. Njihovo širenje pripisuje se djelovanju raznih crkvenih redova, naročito franjevaca i isusovaca, a poseban procvat doživljavaju nakon Prvog svjetskog rata", napomenula je.
Kućne jaslice ili 'betlehem', kako ih se često naziva, u domove se postavljaju u božićno doba, najčešće na Badnjak, gdje ostaju do Sveta tri kralja. Smještaju se na vidljivo mjesto, ispod božićnog drvca ili u kutu glavne prostorije u kući, ponekad na polici na zidu iznad stola .
U prvoj polovini 20. stoljeća javljaju se kupovne jaslice masovne proizvodnje, među kojima su naročito zastupljene one tiskane u boji, na kartonu ili papiru, kao i tzv. folklorne jaslice, s likovima odjevenim u prepoznatljivu narodnu nošnju pojedinog kraja.
Do druge polovine 20. stoljeća izrađivale su se uglavnom u kućnoj radinosti i za potrebe vlastite obitelji, što svjedoči o narodnoj likovnosti i umjetničkom izrazu pojedinih izrađivača, pojedinih krajeva te pojedinih vremenskih razdoblja.
Jaslice se postavljaju i u crkvama, gdje su većih dimenzija, a tradicija njihova postavljanja smatra se starijom od one kućnih jaslica. Uglavnom ih izrađuju školovani majstori ili umjetnici po narudžbi, ali i vješti narodni umjetnici. Njihova je prvotna namjena bila teološka i poučna.
U figuralnom prikazu Isusova rođenja prisutna je Sveta obitelj – dijete Isus Krist koje je najčešće položeno u slamu ili jasle, te Marija i Josip. Prisutnost ostalih figura varira, no najčešće su tu domaće životinje, likovi pastira te Tri kralja ili Tri mudraca. Čest je i lik anđela i betlehemska zvijezda te natpis "Slava Bogu na visini".
Kulise na jaslicama u pravilu predstavljaju Betlehem u doba Isusova rođenja, no nerijetko kod jaslica kućne izrade one jako nalikuju pejzažu mjesta njihove izrade.
Uz izložbu posvećenu jaslicama u Galeriji Klovićevi dvori otvara se i izložba zagrebačkih galerista i antikvara, a manifestacija "Božić starog Zagreba" počinje kićenjem božićnog drvca.
Obje će izložbe do 24. prosinca pratiti niz predavanja, kulinarske radionice s prigodnim starim receptima, prezentacija izrade staklenih kuglica za bor, koncerti božićne tematike, izložba starih razglednica i tradicijskih igračaka, projekcije filmova sa sretnim završetkom.