Nagrada Saharov, koja je dodijeljena u listopadu, bila je povod okruglom stolu na kojem su sudjelovali Enes Kulenović, Gordana Vilović i Viktorija Car s Fakulteta političkih znanosti, Željko Peratović iz Centra za građansku hrabrost i Saša Leković kao predsjednik Hrvatskog novinarskog društva, dok je raspravu moderirala Tena Perišin.
Dodjelom ovogodišnje nagrade Saharov Raifu Badawiju, laureatu iz Saudijske Arabije, Europski parlament jasno je izrazio podršku za slobodu govora kao jednim od temeljnih ljudskih prava koje se mora poštivati svugdje bez iznimke.
"Danas je 68. godina od potpisivanja Opće deklaracije o ljudskim pravima Ujedinjenih naroda i nema boljeg dana da slavimo, promoviramo, raspravljavamo i upozoravamo na kršenje tih istih prava, jer ona pripadaju nama ljudima i zato ih moramo štititi i boriti se za njih", rekla je Violeta Simeonova-Staničić, voditeljica Ureda za informiranje Europskog parlamenta, koja je održala uvodnu riječ i upoznala publiku s nagradom Saharov.
Željko Peratović je na početku rasprave upozorio na zabrinjavajuću informaciju da je Raif Badawi započeo štrajk glađu nakon što je prebačen u strožu izolaciju, što je na internetu objavila njegova supruga.
Docent dr. sc. Enes Kulenović govorio je o sve utjecajnijim pokušajima različitih islamskih zemalja redefiniranja ljudskih prava, konceptu gdje se prihvaćaju ljudska prava, ali ne i njihova liberalna interpretacija. Najindikativnijim primjerom toga smatra inicijativu grupe zemalja povezane u organizaciju Islamske konferencije, vođenih Pakistanom i Saudijskom Arabijom, koje guraju inicijativu da se u međunarodnu regulaciju ljudskih prava uvede zaštita od vjerske difamacije. Godine 2009. ta je rezolucija donesena na razini UN-a, no 2012. godine Islamska konferencija je odustala od nje nakon diplomatskog pritiska, no s napomenom da su spremni ponovno to pitanje staviti na stol ako se zapadne zemlje ne potrude zaštititi prava vjernika.
Napomenuo je i kako je Saudijska Arabija 2014. godine donijela novi zakon prema kojem će bilo kakav oblik ateizma i njegovog promoviranja, te dovođenja temeljnih postavki islamske vjere u pitanje, biti procesuiran kao čin terorizma. Prema tom zakonu osuđen je odvjetnik Raifa Badawija za kojeg se pretpostavlja da će dobiti 10-15 godina zatvora.
Profesorica dr. sc. Gordana Vilović izrazila je zadovoljstvo što je među prethodnim dobitnicima nagrade Saharov i sarajevsko Oslobođenje, dnevna novina koja je izlazila u Sarajevu tijekom rata u Bosnu i Hercegovini.
Dr. sc. Viktorija Car rekla je kako je kroz razgovor s novinarima i novinarkama jasno da je autocenzura itekako prisutna u njihovom svakodnevnom radu i da je jako važno, osim o ekstremnim slučajevima poput Raifa Badawija, razgovarati i o tim temama. Smatra da Hrvatskoj nedostaje jedna čvrsta platforma zaštite novinarske struke, koja bi osigurala potpuni osjećaj slobode i sigurnosti javnog izražavanja.
Rasprava je nakon toga skrenula na medijsku situaciju u Hrvatskoj koju svi sudionici okruglog stola smatraju zabrinjavajućom.
Predsjednik Hrvatskog novinarskog društva Saša Leković složio se kako u Hrvatskoj postoji masovna autocenzura. Govorio je o Centru za zaštitu slobode izražavanja, projektu HND-a koji traje više od 6 mjeseci u kojem dvadesetak odvjetnika pro bono dežuraju za bilo kakve pozive novinara kojima su na neki način prekršena njihova prava.
Sudionici u raspravi su se složili kako u poboljšanju situacije u hrvatskim medijima trebaju sudjelovati i studenti koji se trebaju više angažirati i propitivati svijet oko sebe.