Po procjenama, u Hrvatskoj je oko 25.000
pomoraca, među kojima je u sustavu prijavljeno oko 15.000, oko 5000 ih je na
brodovima domaćih brodara, a još oko 5000 pomoraca posao pronalaze sami, najviše u off shore industriji i na kruzerima.
Pomorci
u Hrvatskoj diskriminirani, a u svijetu kriminalizirani
"Pomorci su u Hrvatskoj diskriminirani, a u svijetu
kriminalizirani", rekao je Brazzoduro i ocijenio da su pomorci "građani drugog
reda, tj. da su zakinuti u svim osnovnim pravima ili im se postavljaju uvjeti
koje je nemoguće ispuniti". Naveo je primjer glasovanja na izborima, ističući kako
većina pomoraca to pravo ne može iskoristiti te da bi se elektronskim glasovanjem taj
problem mogao jednostavno riješiti.
Kad se vidi kako im se uskraćuju neka prava ili nameću neke obveze, vidi se potpuna diskriminacija u odnosu prema zaposlenima na kopnu, rekao je Brazzoduro, koji smatra da je državna administracija "neprijateljski raspoložena prema pomorcima".
Istaknuo je da pomorci nemaju ista prava ni na Zavodu na zapošljavanje, preko kojeg se nije zaposlio nijedan pomorac iako su riječki i splitski uredi za to
ovlašteni, pa taj posao rade privatni posrednici. Država pomorcima uzima poreze, prireze, doprinose
za obvezno zdravstveno i mirovinsko osiguranje, pa i za beneficirani staž, koji se pretvorio
u harač, rekao je.
Objasnio je da, po sadašnjim zakonskim rješenjima, pomorac plaća beneficirani radni staž od 7,84 posto
na osnovicu, a uvjet za njegovo ostvarivanje je 60 godina
života i 15 godina staža na brodu. Tako pomorac koji je plovio i plaćao
beneficirani staž primjerice 14 godina i 11 mjeseci to pravo ne može
iskoristiti iako je obvezan plaćati ga pa se čini da bi mu taj novac da ga
je uložio drugdje više koristio, smatra Brazzoduro.
Također smatra da pomorci ni u zdravstvenom osiguranju nemaju prava kao ostali građani te da se ne uvažavaju
posebnosti pomorstva. Kao anomaliju
naveo je primjer po kojemu pomorcu u trenutku
kad oboli i siđe s broda nastaje prekid radnog odnosa. Po propisima, bolest mora nastati osam dana prije prekida
ugovora o radu, pa se bolesni pomorac ne smije dati iskrcati s broda osam dana
kako bi mu se priznalo da se razbolio jer - ako se razboli unutar tih osam dana -
nema pravo na zdravstveno osiguranje i bolovanje, rekao je.
Govoreći o kriminalizaciji pomoraca i prisjetivši se pritom slučaja kapetana Laptala, koji je po tzv. zapovjednoj odgovornosti u Grčkoj
bio osuđen za šverc droge, a potom oslobođen, Brazzoduro je naveo
slučaj hrvatskog pomorca koji je u Libiji osumnjičen i zatvoren zbog šverca naftom.
Smatra da je i u tom slučaju riječ o klasičnoj kriminalizaciji pomoraca
optuženih zbog tzv. neostvarene namjere.
Pomorska
zemlja morala bi se više brinuti o svojim pomorcima
Na pitanje o prijedlozima sindikata i nužnim promjenama,
Brazzoduro je odgovorio da u Ministarstvu pomorstva nema dovoljno ljudi koji
imaju veze s pomorstvom i koji o tom području dosta znaju, a onima koji znaju
ne omogućuju da se njihovo mišljenje čuje.
Pomorska zemlja trebala bi voditi računa o ljudima iz pomorstva, rekao je, dodajući kako u protekle četiri godine u zakonodavstvu za pomorce nije napravljeno ništa pozitivno.
"Puno puta smo
tražili da se izmijeni ono što se u praksi
pokazalo lošim, a tumačenja nelogična, tj. da se napravi iskorak i regulira
pomorski socijalni paket na kvalitetan način", rekao je, ističući da postoji kolektivni ugovor za međunarodnu plovidbu u
Hrvatskoj, ali ga u mjerodavnom ministrastvu ne čitaju. Drži da nije dobar ni odnos
prema brodarima koji bježe iz nacionalnog registra.
Na pitanje što u
zakonima najprije treba promijeniti, Brazzoduro je odgobvorio da treba napraviti
kvalitetniji izračun 183 radna dana u godini,
tj. granice za utvrđivanje obveze poreza na dohodak, te da treba
priznati prebacivanje neiskorištenih dana iz protekle godine u sljedeću godinu kako
se ti dani ne bi gubili.
Govoreći o zapošljavanju vježbenika, ocijenio je kako se u tom
dijelu pokušao napraviti pomak, ali nije posve uspio. "Ne može se ljudima
plaćati školovanje da bi poslije ostali na cesti", istaknuo je i dodao da bi
stipendisti, nakon što se tijekom prve godine istaknu najbolji, na drugoj
godini već trebali imati ugovore s
brodarom kod kojega će ostvariti kadeturu, a brodar će nakon toga ostvariti pravo
na dodatak za sufinanciranje kadeta.
Najprije
se traži pomoć sindikata; dobra suradnja s inspekcijom
Po riječima Brazzodura, Sindikat pomoraca ima oko 9300
članova i morao bi, da bi bio dovoljno jak, imati više članova. Naveo je slučaj pomorca zatvorenog u Libiji koji nije
član sindikata, ali njegovi prijatelji najprije su zatražili pomoć sindikata koji mu
je pomogao pronaći odvjetnika, ali
nema osnova i platiti ga. Dodao je da se pomaže mnogima koji nisu članovi, ali
i da je financijski moguće poduprijeti samo članove sindikata.
Brazzoduro je jedan od tri inspektora Međunarodne federacije transportnih radnika (ITF) u Hrvatskoj koji obavljaju preglede brodova u hrvatskim vodama i pomažu pomorcima. Smatra da u tom području svoj posao kvalitetno obavlja i dio resornog ministarstva za inspektorat te da je riječ o stručnim ljudima.
Najčešće su kod nas u prekršajima turski,
sirijski i egipatski brodovi, od kojih su sirijski uglavnom zbog duljine boravaka
pomoraca na brodovima, a na njima je i najviše neisplaćenih plaća.
Našim pomorcima najveći su konkurenti kolege s Dalekog
istoka, posebice Filipinci, zatim Indijci, Bangladežani, Bugari, Rumunji, a na
kruzerima Indonežani. Najveća konkurencija u časničkom dijelu su, pak,
Ukrajinci i Rusi. Brazzoduro je rekao da se s tim u vezi provodi akcija na
razini Europske unije u kojoj se prikuplja milijun potpisa kako bi Europski parlament reagirao
izmjenama socijalnog zakonodavstva u pomorstvu i kako bi se zadržala
konkurentnost.
Jadroliniju
čuvaju njezini radnici i pomorci
Na pitanje što se događalo nakon lipanjskih prosvjeda sindikata u Jadroliniji, Brazzoduro je odgovorio kako se nije mnogo toga promijenilo, pri čemu je istaknuo kako je "osnovno da u Jadroliniji radnici i pomorci čuvaju tvrtku, a poslovodstvo se ponaša kao pijani milijunaši". Objašnjavajući zašto tako govori, Brazzoduro je rekao da su, kad se govorilo o nacionalnome kolektivnom ugovoru u linijskoj plovidbi, iz sindikata upozoravali da se on mora što prije sklopiti te da odgađanje dovodi do toga da će Jadrolinija ući u fazu kada je obvezno raspisivanje međunarodnog natječaja za linije. "U tom natječaju će se pojaviti oni koji će preuzeti posao jer nećemo imati minimalne uvjete za sve kako bismo svi startali s istih pozicija", rekao je Brazzoduro i dodao da će doći nelojalna konkurencija sa znatno nižim fiksnim troškovima i kvalitetnijim brodovima.
Međutim, ako se dogovorimo o standardima u kolektivnom ugovoru i proširimo ga na sve subjekte koji bi sudjelovali u natječaju, tj. u nacionalnoj plovidbi, to bi bio kvalitetan pomak i kvalitetna zaštita nacionalnog brodara, istaknuo je glavni tajnik SPH i dodao da kolektivni ugovor treba što prije potpisati.
Sindikat je prije nekoliko godina preuzeo organizaciju
dodjele nagrada za spašavanje ljudi i imovine na moru "Plava vrpca Vjesnika". Brazzoduro je rekao kako su to učinili jer smatraju da je
to pomorska 'priča', da će sindikat to najbolje napraviti i da takvu nagradu pomorci
zaslužuju. "To je jedina takva nagrada u svijetu, a upravo prema njoj Međunarodna
pomorska organizacija je organizirala svoju nagradu", rekao je. Ove godine
dodjela nagrade bit će u Dubrovniku 6. prosinca, na blagdan Sv. Nikole, zaštitnika pomoraca, a tim je povodom glavni tajnik SPH Predrag Brazzoduro svim pomorcima zaželio sretne blagdane te mirno more i sretan
povratak najmilijima.
Helena Šupraha