Junckerova Komisija je u prosincu prošle godine povukla zakonodavni prijedlog o kružnom gospodarstvu, koji je pod kraj svoga mandata predstavila prethodna Barrosova Komisija, ocijenivši ga usko sektorskim jer je bio usmjeren samo na zaštitu okoliša, dok se ovim prijedlogom želi zahvatiti cijeli gospodarski ciklus.
"Naš planet i naše gospodarstvo ne mogu preživjeti ako nastavimo primjenjivati pristup 'uzmi, napravi, upotrijebi i baci'. Moramo čuvati dragocjene resurse i u potpunosti iskoristiti njihovu gospodarsku vrijednost", rekao je prvi potpredsjednik EK Frans Timmermans.
Naglasio je da je bit kružnog gospodarstva smanjenje količine otpada i zaštita okoliša, ali da ono predstavlja i duboku preobrazbu načina na koji funkcionira čitavo gospodarstvo jer "ponovnim razmatranjem načina na koji proizvodimo, radimo i kupujemo možemo stvoriti nove prilike i otvoriti nova radna mjesta".
"Ovaj paket predstavlja sveobuhvatni okvir kojim se omogućava da se ta promjena uistinu ostvari. Njime se otvara vjerodostojan i ambiciozan put ka boljem gospodarenju otpadom u Europi uz mjere potpore za cijeli životni ciklus proizvoda. Tom kombinacijom pametne regulacije i poticaja na razini EU-a pomoći će se poduzećima i potrošačima, kao i nacionalnim i lokalnim vlastima, u nastojanjima da unaprijede tu preobrazbu", rekao je Timmermans.
Za prijelaz na kružno gospodarstvo predviđena su sredstva iz europskih strukturnih i investicijskih fondova - 650 milijuna eura izdvojeno je iz Obzora 2020. (program financiranja EU-a za istraživanje i inovacije) te 5,5 milijarda eura iz strukturnih fondova za gospodarenje otpadom. U kružno gospodarstvo ulagat će i države članice.
"Potencijal kružnog gospodarstva za otvaranje radnih mjesta je golem, a potražnja za boljim i učinkovitijim proizvodima i uslugama raste.Uklonit ćemo prepreke kojima se poduzećima otežava ostvarivanje što veće koristi od resursa te ćemo ojačati unutarnje tržište sekundarnih sirovina", rekao je povjerenik zadužen za zapošljavanje, rast, investicije i konkurentnost Jyrki Katainen.
Među ključnim prijedlozima su mjere za smanjenje rasipanja hrane, izrada normi kvalitete za sekundarne sirovine te promjene uredbe o gnojivima u cilju olakšavanja priznavanja organskih gnojiva i gnojiva od otpada na jedinstvenom tržištu i podržavanja uloge bioloških hranjivih tvari.
Također su revidirani zakonodavni prijedlozi o otpadu, koji između ostaloga predviđaju određivanje zajedničkog cilja EU-a za recikliranje 65 posto komunalnog i 75 posto ambalažnog otpada do 2030. te određivanje obvezujućeg cilja za smanjenje odlaganja otpada na najviše 10 posto od ukupnog otpada do 2030.