Knjiga je objavljena ovoga ljeta, a s njemačkog originala prevedena je na hrvatski i engleski. Pisana je obliku intervjua s biskupom Komaricom.
Prezentaciji knjige nazočili su vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić, bivša zastupnica EP-a i izvjestiteljica za BiH Doris Pack i veleposlanica i šefica misije BiH pri EU Lidija Topić, a moderator rasprave bio je zastupnik u EP-u Andrej Plenković.
U raspravi je ukazano na nepravednost Daytonskog sporazuma, kojim je okončan rat u Bosni i Hercegovini, ali nisu stvoreni temelji za trajan mir i ravnopravnost triju konstitutivnih naroda, nego je ozakonjeno pravo jačega.
"Velika je stvar da smo mogli predstaviti knjigu u Europskom parlamentu. Već je mnogo papira tiskano, napisane su mnoge knjige koje samo stoje na policama, no ova knjiga ima široku publiku i čini mi se da je njezino mjesto upravo ovdje u parlamentu, jer ovom knjigom biskup Komarica i ja želimo pokrenuti i dotaknuti politiku, potaknuti nove razgovore i dijalog za rad koji se ulaže u pomirenje u Bosni i Hercegovini", rekao je autor Winfried Gburek, koji već deset godina prati i proučava zbivanja u Bosni i Hercegovini.
Pack, dugogodišnja zastupnica u Europskom parlamentu, koja je najveći dio svoje europske političke karijere posvetila jugoistoku Europe rekla je da iz knjige izvire "ogorčenost biskupa Komarice jer je bio pun nade da u njegovu kraju mogu zajedno živjeti Hrvati, Srbi i Bošnjaci, a što Dayton nije omogućio. On se uzdao u političare, ali oni nisu pomogli, posebice tom dijelu Hrvata u banjalučkoj biskupiji, koji su u Republici Srpskoj. Oni su doista izgubljeni, ne mogu se vratiti. Ja sam pokušavala pomoći, ali sam udarala u zid", rekla je Pack.
Pack je rekla da Europa početkom 90-tih nije razumjela što se događalo u tom dijelu europskog kontinenta, da je Slobodan Milošević smatran faktorom stabilnosti.
"Mi smo zanemarili to područje, nismo znali što se događa i svi u Europi moramo reći 'mea culpa', premda nije svačija krivica jednaka", rekla je Pack.
Ona je navela i da je novac međunarodne zajednice predviđen za povratak Hrvata u Republiku Srpsku, odlazio na povratak Bošnjaka.
Kardinal Puljić je rekao da se o ratu u BiH mora utvrditi istina bez koje nije moguće pomirenje i da pritom svatko mora poći od sebe.
"Nema pomirenja dok svatko ne počisti svoje dvorište, a ne da svatko ukazuje na krivicu drugoga", rekao je Puljić, koji je posebice istaknuo nepravednost Daytona.
Spomenuo je da je nedugo nakon potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma 14. prosinca 1995., pitao Richarda Holbrooka, jednog od arhitekata toga sporazuma, "kako možete skrojiti ovakav ustav", a da mu je Holbrook odgovorio: "mogu jer imam vlast".
Biskup Komarica je rekao da je Daytonski sporazum "proizvod kojemu je istekao rok trajanja" i da ga treba zamijeniti novim proizvodom. Dodao je kako se u BiH ne poštuje konstitutivnost hrvatskog naroda, a da u Republici Srpskoj Hrvati nemaju nikakvih prava.
Također je rekao da Hrvatska nije učinila ono što je mogla da pomogne Hrvatima u BiH. "Prije ulaska u EU, političari u Hrvatskoj govorili su mi da čekamo, da još nije vrijeme dok Hrvatska ne postane članicom. Nakon toga, pitao sam tadašnjeg predsjednika Ivu Josipovića, možete li sada pomoći, a on je odgovorio da još nije vrijeme, da smo još mlada članica. Istodobno Rusija pomaže Srbe, Turska Bošnjake, a samo se Hrvate ne pomaže", kaže Komarica.
Komarica je zahvalio hrvatskim europarlamentarcima, koji pomažu da se čuje istina o događajima u BiH.
"Treba odlučnije pristupiti liječenju još uvijek zatrovane rane na tijelu Europe. Ta rana može opet lako buknuti i onda će Hrvatska kao prvi susjed biti pogođena tom ratnom ranom. A ako se ispravno dijagnosticira bolest te rane onda će se moći tražiti adekvatna terapija", rekao je Komarica.
Istaknuo je da se EU mora daleko jače angažirati u BiH i na jugoistoku Europe.
Kazao da rješenje za Bosnu i Hercegovinu mora sadržavati jamstva za osobna ljudska prava i kolektivna prava. "Onda neće vrijediti zakon jačega, nego ravnopravnost, koje danas nema. Tamo vlada jedan zlobni totalitarizam onih koji su prigrabili moć, moć koju su im dali međunarodni akteri, a oni su samo poslušni pijuni", kaže biskup Komarica.
Dodaje da je njegova biskupija, u dijelu koji je danas u Republici Srpskoj, gotovo ostala potpuno bez Hrvata i katolika jer se nitko od protjeranih nije vratio. Godine 1996. bilo ih je 7,5 tisuća, a danas samo 4,5 tisuće.
Plenković kaže da je 20. obljetnica Daytonskog sporazuma prigoda da se razmisli o novom ustrojstvu BiH.
"Bosna i Hercegovina, 20 godina nakon Daytona, treba razmisliti i o novom ustavom ustrojstvu koje bi na pravičniji način zadovoljilo interese i položaj svih triju konstituvnih narada, a pritom posebno mislim na prava hrvatskog naroda. Ono što smo danas čuli od kardinala Puljića i biskupa Komarice zaista je važan signal za sve nas u europskim institucijama da ne dopustima da broj Hrvata koji živi u banjalučkoj biskupiji u Republici Srpsoj jedva prelazi četiri tisuće ljudi. To je velika nepravda, tolike stotine tisuća ljudi koji više nisu na teritoriju na kojem su nekada živjeli", rekao je Plenković, dodajući da sada treba učiniti sve i pomoći BiH da ubrzo podnese vjerodostojan zahtjev za članstvo u EU.