ZAGREB/BRUXELLES, 23. studenoga 2015. (Hina) - Europska unija pojačat će kontrole plaćanja prepaid karticama, novčanih doznaka iz inozemstva i korištenja virtualnih valuta poput bitcoina u sklopu borbe protiv financiranja terorizma nakon napada u Parizu 13. studenoga u kojima je poginulo 130 ljudi.
Ministri unutarnjih poslova i pravosuđa država članica EU-a dogovorili su na sastanku u Bruxellesu u petak da će pojačati kontrole metoda plaćanja koje se mogu provoditi anonimno i koristiti u svrhu financiranja terorističkih napada, prenosi Reuters.
Ministri su pozvali Europsku komisiju da "pojača kontrole nebankarskih metoda plaćanja kao što su elektronička/anonimna plaćanja, novčane doznake iz inozemstva, prijenos gotovine, virtualne valute, transferi zlata ili plemenitih metala i prepaid kartice u skladu s rizikom koji predstavljaju", kaže se zaključcima sastanka.
Komisija je pozvana da iznese prijedloge za jačanje kontrola tih metoda plaćanja.
Novčane doznake iz inozemstva i prijenos gotovine bez bankovnog računa uključeni su u konačnu verziju zaključaka iako nisu bili u nacrtu.
Konačan tekst poziva također na učinkovitiju borbu protiv nezakonite trgovine opljačkanim umjetninama. Ministri su isto tako istaknuli svoju predanost da se "osigura brzo i učinkovito zamrzavanje imovine terorista u Uniji."
Europska komisija već provodi analizu rizika nekoliko metoda plaćanja koje se mogu koristiti za financiranje terorizma i pranje novca.
"Među sektorima podvrgnutima analizi, posebna pozornost bit će posvećena korištenju virtualnih valuta" kao što je bitcoin, rekao je jedan dužnosnik Europske komisije.
Jačanje kontrola na vanjskim granicama i za državljane EU-a
Ministri unutarnjih poslova EU-a dogovorili su se osim toga oko registra putnika u zračnom prostoru (PNR) na letovima unutar Unije te jačanju kontrola na vanjskim granicama.
"Odluka o PNR-u i o sustavnoj kontroli na vanjskim granicama, najvažniji su zaključci današnjeg sastanka. To se ne odnosi samo na Schengen nego na vanjske granice EU-a na kojima bi se provodila sustavna kontrola ne samo za građane iz trećih zemalja, nego i za državljane EU-a", rekao je nakon sastanka hrvatski ministar Ranko Ostojić.
Ostojić je inzistirao na tome da se sustavne kontrole odnose na vanjske granice EU-a. "To znači da će biti više posla za hrvatsku policiju koja na vanjskim granicama treba provoditi sustavnu kontrolu i državljana Europske unije, koji su dosad zasebnim prometnim trakom prolazili znatno brže", rekao je Ostojić, dodajući da zemlje unutar Schengena imaju pravo uvesti povremene kontrole, suspenzijom schengenskog sustava. "Ali, ne bih o tome govorio generalno. Rješenje je na vanjskim granicama EU-a, a a ne na granicama zemalja koje su u Schengenu i onih izvan", kaže Ostojić.
Francuski ministar unutarnjih poslova Bernard Cazeneuve je rekao da će Komisija kraja godine predložiti reformu schengenskih pravila.
Po schengenskim pravilima i sada je moguće sustavno kontrolirati i građane EU-a, ali nije obvezno. Da bi to postalo obveza, potrebno je promijeniti pravila.
"Ta reforma omogućit će sustavne i obvezne kontrole na svim vanjskim granicama i svih osoba koje ulaze u schengenski prostor, uključujući i one koje uživaju pravo slobode kretanja", rekao je Cazeneuve.
Kontrole bi se provodile tako što bi se putni dokumenti provjeravali u bazi podataka, nacionalnim i europskim, kao i Interpola. Do sada su, ako uopće, kontrole državljana EU-a provodile samo vizualno.
Vijeće je istaknulo da se što prije, do kraja ove godine, dovrši registar EU-a o putnicima u zračnom prometu, koji će uključivati i letove unutar EU-a. Dosad se dio članica tome protivio.