"Pravo i medicina su najstarije znanstvene discipline koje zajednički brinu o najvećim dobrima čovjeka i premda se isprepliću i mogu dijeliti polje rada, mnogi problemi i pitanja ostaju neriješeni jer ne posjeduju znanja i mogućnosti sasvim samostalno i adekvatno odgovoriti na mnoge izazove i zahtjeve koje danas pred njih stavlja druga struka", rekao je predsjednik Povjerenstva za ostale liječničke djelatnosti pri Hrvatskoj liječničkoj komori (HKL) dr. Miran Cvitković.
Ocijenio je da se u medicini moralne i pravne dužnosti liječnika i ostalih zdravstvenih djelatnika toliko isprepliću da ih nije lako uvijek međusobno odijeliti ili razdvojiti. "Istovremeno, činjenica je da pravna znanost ne može adekvatno slijediti brzi razvoj medicinske znanosti te u određenim situacijama dolazi do neželjenog i često puta štetnog razmoilaženja medicine i prava", rekao je dr. Cvitković na simpoziju međunarodnog karaktera "Medicinsko pravo u sustavu zdravstvene djelatnosti", koji su organizirali HLK, Hrvatska komora zdravstvenih radnika i splitski Pravni fakultet.
To je, kako se navodi u priopćenju sa skupa, prvi simpozij o medicinskom pravu ovog tipa na kojem je razmatrana uloga medicinskog prava u sustavu zdravstvene djelatnosti, i kojem je cilj na jednom mjestu okupiti predstavnike svih relevantnih subjekata vezanih uz sustav zdravstva.
Što se tiče odnosa medicine i prava, na skupu je naglašeno kako postoje brojna područja zajedničkog djelovanja medicine i prava poput sfere nesavjesnog liječenja, nadriliječništva, kliničkih ispitivanja lijekova, eutanazije, prava pacijenata, protupravnog prekida trudnoće, liječničke pogreške, transplantacija ili pak izdavanja lijekova i odgovornosti ljekarnika i sl., te da broj područja kontinuirano raste.
Dr. Cvitković iz HLK te mr. sc. Ante Klarić iz Komore zdravstvenih radnika održali su zajedničko predavanje na temu „Medicinsko pravo - osnov definiranja strukovnih komorskih prava i neposredna primjena u strukovnim organizacijama“. Naglasili su da su komore iznimno važan institucionalizirani oblik strukovnog udruživanja i organizacije i da komore, odnosno njeni opći akti, predstavljaju vrlo važan izvor strukovnog prava kao bitnog elementa medicinskog prava.
Komora bi trebala biti relevantan čimbenik, partner ostalim institucijama koje na neposredan ili posredan način utječu na definiranje profesija u sustavu zdravstva, ali aktualno s nedovoljno jasnim položajem unutar sustava zdravstva, ograničenim područjem djelovanja, te dvojbenim percipiranjem uloga komora i njihovih funkcija od strane društveno političke javnosti, ocjenjeno je.
„Širenjem aspekta i implementacijom medicinskog prava u diferentnim dijelovima iste cjeline, Komora neposredno utječe na rad profesija i pojedinih zdravstvenih radnika u smislu očuvanja i zaštite interesa istih i zaštite prava pacijenata, te u konačnici vodi i boljitku zdravstvenog sustava u cjelini“, naglasio je dr. Cvitković.
Cvitković
i Klarić istaknuli su i kako je institut komora kao ideja
idealno zamišljen, no provedbeno je još uvijek nedovršen, izgrađen
je sustav obrazovanja zdravstvenih radnika ali ne i dovoljno
razrađen i usklađen, a pripadnici zdravstvenih profesija i
komora nedovoljno su involvirani u sadašnji
sustav kreiranja načina i uvjeta obavljanja zdravstvene djelatnosti.
Uloga zdravstvenih komora, kao nositelja razvijenog sustava medicinskog prava, je u tome da ih se s jedne strane može smatrati provoditeljima zakonskih (medicinsko-pravnih) odredbi, a s druge strane samostalnim kreatorima medicinskog prava. Naime, one imaju ovlast svojim podzakonskim propisima detaljnije razrađivati zakonske odredbe, odnosno samostalno određivati smjer daljnjeg razvitka pravne norme.
Skup na Plitvicama organiziran je pod visokim pokroviteljstvom predsjednice Republike Kolinde Grabar-Kitarović, te pokroviteljstvom ministarstava zdravlja, znanosti, obrazovanja i sporta te pravosuđa.