Proizvođači mesnih proizvoda koriste, primjerice, zabranjene aditive, na oznakama ne navode potpune informacije o postotku mesa u proizvodu, kao ni o dodanoj vodi, zbunjuju potrošače nazivima proizvoda i varaju koristeći meso drugih vrsta, poput purećeg kebaba koji se prodaje pod teleći.
To čine i veliki i mali proizvođači.
Istraživanje je provedeno od travnja 2014. do kolovoza 2015. u Belgiji, Španjolskoj, Nizozemskoj, Velikoj Britaniji, Češkoj, Slovačkoj i Portugalu. Rezultati su predstavljeni ovaj tjedan u Bruxellesu u izvješću "Fokus na meso koje jedemo, potrošači žele poštene oznake", prenosi EurActiv.
Europska organizacija za zaštitu potrošača (BEUC), koja je pomogla u koordinaciji istraživanja, upozorila je da dezinformacije mogu imati teške posljedice za zdravlje.
"U Portugalu, organizacija za zaštitu potrošača pronašla je sulfite, konzervanse koji po europskim zakonima nisu dozvoljeni u svježem mesu, u 23 od 26 uzoraka u različitim supermarketima i trgovinama u više regija", rekla je Camille Perrin.
"Meso zbog sulfita može izgledati svježije no što to jest jer pomažu očuvanju njegove crvene boje, ali oni su alergen. Mogu izazvati teške reakcije kod potrošača, od glavobolja do astme. Testovi su također pokazali da je količina sulfita u nekim slučajevima bila 400 puta veća od razine koju se mora označiti", dodala je.
Objasnila je da države članice zbog nejasnoća u europskim pravilima o označavanju hrane različito tumače korištenje aditiva u nekim proizvodima.
"To je stvorilo mnogo problema pa je Komisija morala legalizirati neke nezakonite aditive kako bi ih tvrtke mogle nastaviti koristiti iako to uopće nisu smjele činiti", kazala je.
Europski potrošači još nisu zaboravili na skandal s konjskim mesom koje se u mesnim proizvodima prodavalo kao govedina. Skandal koji je izbio 2013. potaknuo je Komisiju na djelovanje. Pokrenute su nove inicijative kako bi se spriječile prijevare uključujući stroža testiranja mesnih proizvoda, češće nenajavljene kontrole u tvornicama za preradu mesa i strože kazne za prevarante kao i osnivanje "Mreže za varanje s hranom" te uvođenje IT sustava za uzbunjivanje.
Potkraj 2014. uvedena su i nova pravila za označavanje hrane. Svježa svinjetina, ovčetina, jaretina i meso peradi moraju imati oznaku podrijetla, a minimalna veličina fonta je 1,2 mm. Oznake podrijetla za govedinu uvedene su 2002. nakon pojave tzv. 'kravljeg ludila' (BSE).
"Zaštita potrošača ovisi zapravo o resursima koje države članice posjeduju i koriste u provedbi kontrola i inspekcija", kazala je glavna direktorica BEUC-a Monique Goyens.
BEUC poziva na češće kontrole kako bi se osiguralo da oznake na mesnim proizvodima budu potpune, uključujući količinu korištenih aditiva i vode. Traži također da se razjasne pravne definicije mesnih proizvoda kako bi se uklonile nejasnoće i spriječila pogrešna tumačenja.