U tim zemljama, više od 50 posto kućanstava teško spaja kraj s krajem, pokazalo je istraživanje SHARE (Survey of Health, Aging and Retirement in Europe), koje razmatra društvene izazove brzog starenja stanovništva u Europi, prenosi EurActiv.
Najbolja situacija je na sjeveru Europe - u Švedskoj, Danskoj i Nizozemskoj teško živi oko 20 posto kućanstava.
Istraživanje razmatra i druge čimbenike na osnovi kojih se može ocijeniti kvaliteta života starijih generacija u Europi. U mnogim zemljama, primjerice, ljudi odlaze u prijevremenu mirovinu zbog loših uvjeta na radnom mjestu. U Poljskoj i Grčkoj je broj ljudi koji namjeravaju otići u prijevremenu mirovinu iznad prosjeka. Najmanje ih to čini u nordijskim zemljama i u Nizozemskoj jer su zadovoljniji uvjetima na radnom mjestu, pokazuje istraživanje.
Starije generacije velik su izazov za socijalne i zdravstvene politike u Europi i u mnogim zemljama. Stariji od 60 godina činit će gotovo trećinu ukupne populacije kroz dvadeset godina. To znači da će sve manji broj radno aktivnih ljudi morati izdržavati sve veći broj starijih.
Govoreći na predstavljaju istraživanja u Bruxellesu prošli tjedan, Ruth Paserman, zamjenica voditelja kabineta povjerenice za zapošljavanje Marianne Thyssen, kazala je da će Komisija iskoristiti istraživanje kako bi utvrdila koje poticaje vlade mogu koristiti kako bi zadržale ljude koji žele raditi na tržištu rada. Komisija također želi spriječiti diskriminaciju starijih radnika na radnom mjestu.
Axel Boersch Supan, direktor Instituta Max Planck za socijalno pravo i socijalnu politiku i koordinator SHARE-a, istaknuo je da činjenice ne govore u prilog raširenom uvjerenju da starenje stanovništva izaziva sukobe među generacijama.
"Međugeneracijska kohezija i dalje je snažna širom Europe. Prema tome, dobro skrojena javna politika utemeljena na čvrstim dokazima i primjerenim podacima ima jako dobre izglede da dodatno unaprijedi kvalitetu života unatoč starenju stanovništva", rekao je.
Istraživanje je također pokazalo da starije generacije u Europi nisu uvijek neaktivne nakon umirovljenja, jer se, primjerice, mnogi umirovljenici, posebice u sjevernoj Europi, angažiraju kao volonteri.
U Njemačkoj, Francuskoj, Austriji, Danskoj, Nizozemskoj i Švedskoj mnogi su ispitanici kazali da imaju bliske odnose sa roditeljima, dok u mediteranskim zemljama dominiraju zajednički suživot s roditeljima i svakodnevni kontakti.
Istraživanje je obuhvatilo 15 država članica EU-a - Dansku, Švedsku, Austriju, Francusku, Njemačku, Belgiju, Nizozemsku, Češku, Poljsku, Mađarsku, Estoniju, Sloveniju, Španjolsku, Italiju i Grčku.
U projekt SHARE, 6. val istraživanja, uključila se ove godine i Hrvatska. Istraživanje se provodi od početka srpnja 2015. do kraja lipnja 2016.
Projekt SHARE bi na europskoj razini trebao trajati najmanje do 2024.