"Prošlog ljeta svi su mediji prenijeli vijest da je zahvaljujući donaciji Mirka Ilića prvih 69 brojeva časopisa 'Polet' uvršteno u Biblioteku Muzeja moderne umjetnosti MoMA u New Yorku, što nas je potaknulo da u NSK pokažemo materijal iz našega fundusa sa svime što je za taj časopis bilo bitno", rekla je Mikica Maštrović, voditeljica Grafičke zbirke.
"Željeli smo upozoriti kako 'Polet' nije nastao slučajno, nego na tradiciji koja je u Hrvatskoj poznata od tridesetih godina prošlog stoljeća, s radovima Otta Antoninija, Ljube Babića i Mihajla Arsovskog", objasnila je.
Kako bi se kontekstualizirao značaj "Poleta", kojega su međunarodni stručnjaci ocijenili ponajboljim avangardnim istočnoeuropskim časopisom, iz fundusa NSK su izložena djela autora koji su posredno i neposredno utjecali na njegov prepoznatljiv vizualni identitet.
Stoga su, uz primjerke "Poleta" s najupečatljivijim fotografijama, naslovnicama i ilustracijama, izloženi plakati Arsovskoga, Babića, Antoninija te Mirka Ilića.
"Polet" je nastao na poticaj skupine entuzijasta 1976., okupivši kritičnu masu ljudi, od grafičkih dizajnera, novinara, stripovnih crtača, fotografa, do urednika.
Ime je dobio u čast istoimene revije koja je izlazila potkraj šezdesetih, a prije nego što je na njegovo čelo došao Pero Kvesić, to glasilo Saveza socijalističke omladine Hrvatske bilo je tipični, suhoparni omladinski list.
Kao dio omladinskoga tiska, osobito u kasnijem razdoblju, "Polet" je poslužio kao platforma za dizajnerski zanimljive grafičke koncepte kojima je, uz sadržaj blizak mladima, stekao široki krug čitatelja - u osamdesetima je dosezao tiražu od 150 tisuća primjeraka po broju.
Njegova estetika mijenjala se ovisno o uredničkoj ideji, odnosno onome tko je bio u djelokrugu grafičkoga oblikovanja i mogućnostima koje su mu stajale na raspolaganju. Bez obzira na sadržaj ili smanjivanje broja stranica, fotografije su uvijek bile vrlo zastupljene i stvorena je nova fotografska estetika - fotografija je naglašeno realistična, a osim što dokumentira, ona i komentira.
Neki od 'Poletovih fotografa' bili su Andrija Zelmanović, Siniša Knaflec, Dražen Kalenić, Mio Vesović, Danilo Dučak, Ivan Posavec, Goran Pavelić Pipo, Fedor Vučemilović, Jasmin Krpan i Šime Strikoman.
Izložbom, koja će biti otvorena do 11. studenog, nastoji se istaknuti važnost čuvanja građe koja je dio hrvatske i svjetske kulturne baštine.
"To je prilika da pokažemo kako se u ovoj kući može pronaći ono što je na različite načine bitno za kulturu naše države, u ovom slučaju 'Poleta' i onoga na čemu on počiva", ustvrdila je Maštrović.