Na ovoj izložbi posjetitelji imaju priliku vidjeti izbor ključnih radova iz zbirke i arhive njegove obitelji, Muzeja suvremene umjetnosti i Moderne galerije u Zagrebu, kao i platna velikih dimenzija koja su za potrebe splitske izložbe dopremljena iz Ženeve i Berlina. Kustosice izložbe, koja će biti otvorena do 6. prosinca, su Ana Knifer i Radmila Iva Janković.
Prilikom otvaranja viša kustosica zagrebačkog Muzeja suvremene umjetnosti i kustosica splitske izložbe Radmila Iva Janković je rekla da je Ani Knifer i njoj glavni vodič za pripremu ove izložbe bio sam autor i njegovi zapisi.
Prošle godine se poklopila 90-ta obljetnica rođenja i desetogodišnjica umjetnikove smrti, rekla je Janković, te dodala kako je bila priređena prva retrospektiva u Zagrebu koju je razgledalo više od 6000 posjetitelja. Nakon toga izložbu su mogli vidjeti i Osječani.
"Kniferu nije važan razvoj, a ni napredovanje i tu je tajna meandra koji prema grčkoj mitologiji predstavlja neprekinuti tijek. Za Knifera to jest protjecanje, ali protjecanje u kojem ima puno zastajkivanja i puno monotonije. Iza tog crnog i bijelog, vertikalnog i okomitog, koje je Knifer nazvao antislika, krije se čitava osoba koja kroz proces stvaranja verificira svoje ovdje i sada", rekla je Janković i dodala kako za shvatiti Knifera treba pogledati i njegove dnevnike koji su izloženi.
Juliju Kniferu to je prva samostalna izložba u Splitu. Svojim nekonvencionalnim pristupom slikarstvu obilježio je drugu polovicu 20. stoljeća. Rođen je 1924. godine u Osijeku, a preminuo je 80 godina kasnije u Parizu. Osnovni i prepoznatljiv motiv njegove umjetnosti od šezdesetih godina prošlog stoljeća je meandar, zavojito korito rijeke u obliku slova S, a kojeg je izvodio u puno varijanti u olovci, ulju na platnu, kolažu i muralu ili slici na zidu. Njegov oblik meandra je reduciran i ima jednoličan ritam kontinuirane forme i kontrast crnog i bijelog, a kasnije je u njega uključio boju.
Knifer je predstavljao Hrvatsku 2001. godine na Venecijanskom bijenalu, a iste je godine proglašen počasnim građaninom Osijeka. Prva opsežna i sveobuhvatna monografija o njemu napisana je 2002. godine.
Izložba "Bez kompromisa" je organizirana u suradnji s obitelji Knifer i zagrebačkim Muzejom suvremene umjetnosti, te uz financijsku potporu Ministarstva kulture i splitske Službe za kulturu, umjetnost i staru gradsku jezgru.