Hrvatska u obrazovanje ulaže 4,8 posto BDP-a dok je ta brojka u susjednoj Sloveniji 5,62 posto, a u EU 5,8 posto. Prijedloga kako ta izdvajanja povećati bilo je puno.
Olivera Majić Jurković (Domoljubna koalicija) založila se da se, među ostalima, u priču uključe i gospodarstvenici i poduzetnici jer, ističe, nemamo dobro razrađen sustav poticanja poduzetnika. Jadranka Sabljak (HDSSB) kazala je kako bi, obzirom na situaciju, trebalo kroz nekoliko godina postupno povećavati izdvajanja kako bi se u što kraćem roku dosegnuo europski prosjek.
Sličnog su stava uglavnom bili predstavnici stranaka i koalicija i oko besplatnih udžbenika te prijevoza djece u školu, no Gordana Rusak (MOST) zapitala se treba li to dati baš svima.
"Smanjimo naknade političkim strankama na račun besplatnih udžbenika", predlagala je Jelena Pavičić Vukičević ( Koalicija rada i solidarnosti).
Kako su svi bili složni oko potrebe podizanja plaća nastavnicima i profesorima Dušan Cvetanović (Živi Zid) obrušio se na vladajuće poručivši im kako je njihovo zalaganje za povećanje plaća "čista demagogija" obzirom da su nedavno imali priliku ali im plaće nisu digli.
"Kada su njihovi zahtjevi stigli bili smo tehnička vlada i to nismo mogli učiniti", pojašnjavao je Roko Andričević (Hrvatska raste) na što je Ivan Buljan (ORaH)
uzvratio kako se ne radi o "tehničkoj vladi" već o 25 godina tijekom kojih su SDP i HDZ na vlasti a nisu učinili ništa za standard u obrazovanju.
Zanimljivo je bilo i pitanje o lani usvojenoj Strategiji znanosti, obrazovanja i tehnologije te o tome da li bi , kada bi bili na vlasti, nastavili sa provedbom već započetog posla oko cjelokupne kurikularne reforme. I dok su svi kazali kako su za to da se započet posao treba nastaviti bez obzira na opciju koja će biti na vlasti, Majić Jurković je rekla kako je kako je stajališta da se treba nastaviti s reformama započetim 2009. do 2011.
"Domoljubna koalicija ima dileme glede aktualne kurikularne reforme, no naši sugrađani nemaju vremena za povratak na staro", replicirala joj je Pavičić Vukičević. Majić Jurković na to ju je prozvala zbog "manipulacije i netočnih zaključaka". "Mi nemamo dilema i povratka na staro", poručila je ta predstavnica Domoljubne koalicije.
Žustru je raspravu izazvala i tema vjeronauka i građanskog odgoja. I dok je Majić Jurković pojašnjavala da se njena opcija ne protivi sadržaju građanskog odgoja već smatraju kako način uvođenja nije bio temeljito pripremljen posebice u smislu toga u koje ga nastavne sadržaje uvrstiti obzirom na preopterećenost učenika, Gordana Rusak (MOST) pitala ju je kako nisu vodili računa o preopterećenosti kada se uvodio vjeronauk.
I dok je Rusak zamjerala jer je vjeronauk nerijetko smješten usred dnevne satnice pa, kaže, djeca baš i nemaju puno izbora, iz HDSSB-a (Jadranka Sabljak) joj je odgovoreno kako je vjeronauk izborni predmet, a u koji je dio satnice smješten ovisi o organizaciji škole.
"Protiv sam da država plaća vjeronauk. To bi trebalo ići na teret vjerskih zajednica, a u školama bi trebao biti prvi ili zadnji sat", rekao je Cvetanović.
Predstavnik OraH-a Ivan Buljan mišljenja je kako vjeronauku nije mjesto u javnom obrazovanju. "Vjeronauk 'out', a građanski odgoj 'in'", rekao je Buljan.
"Građanski odgoj nam treba kao i vjeronauk. Građanski odgoj treba osposobiti učenike da budu aktivni nositelji vlasti", poručila je Sabljak.
Pavičić Vukičević je pak rekla da se zalaže za uvođenje građanskog odgoja ali se i zapitala zbog čega se od njega odustalo nakon eksperimentalne faze.
"Građanski odgoj treba biti prilagođen uzrastu, no u srednjim školama on mora biti obrazovni predmet jer se tu stječu vrijednosti o političkoj aktivnosti kao i poticaj na tu aktivnost", mišljenja je Josip Kregar(Uspješna Hrvatska).
Sučeljavanje oko teme obrazovanja u Novinarskom je domu organizirala GOOD inicijativa.