"Čovjek ne može, a da se ne osjeća nelagodno uz priču da Hrvatska raste", kazao je Marić novinarima, reagirajući na izvješće Državnog zavoda za statistiku o industrijskoj proizvodnji. Upitao je kakav je to rast ako je BDP manji nego prije četiri godine, ako je 80.000 zaposlenih manje nego 2011. kad su preuzeli vlast, ako je samo u mjesec dana 17.200 radnika ostalo bez posla i ako je u ovoj godini zabilježen najmanji broj zaposlenih ikad ostvaren u Hrvatskoj. No, dodaje, vladajući uporno ponavljaju tu podmetnutu neistinu.
Vlada siluje i instrumentalizira podatke
"Ova Vlada siluje podatke, instrumentalizira i državne institucije te tako troši i državne institucije i državu. A zapravo je ostvarila nečuveni presedan - na jednog zaposlenog manje imamo 1,125 milijun kuna više duga. Priča o rastu doista nema smisla, ali izdržat ćemo još nekoliko dana njihov igrokaz i labuđi pjev", poručio je Marić.
Zapitao se i kako to da se vladajući ne hvale rastom duga HEP-a, koji je najprije povećao cijene električne energije od 30 posto, ostvario dobit od 2,5 milijarde, a prije nekoliko dana se zadužio za 500 milijuna eura, uz kamatu veću od 6 posto.
I državne institucije uključene u kampanju
Marić je ustvrdio da su se državne institucije također "uključile u predizbornu kampanju. "Tu nije samo uključen Statistički zavod, nego i Hrvatska narodna banka. Zamislite situaciju da HNB predviđa gospodarski opravak u ovoj godini najprije 0,4 posto, pa 0.8 posto, a samo pet dana prije izbora se javlja guverner s projiciranim rastom od 1,2 posto. Mislim da se državne institucije moraju suspregnuti u predizbornoj kampanji od objave ikakvih podataka", smatra Marić.
Izrazio je sumnju u podatke državnih institucija. "Sumnjam u podatke državnih institucija. Primjerice, službeni podatak o javnom dugu od 283 milijarde je apsolutno netočan. On je daleko nadmašio 300 milijarda kuna, ali to skrivaju i u Ministarstvu financija i u Statističkom zavodu i u HNB-u", HDZ-ov ekonomski stručnjak.
Na pitanje novinara smatra li da Državni zavod za statistiku lažira podatke, odgovorio je da se "podaci instrumentaliziraju". "Ne može se izdvajati određeni dio i prikazivati kao stvarni podatak. Što je točno naraslo, u koje vrijeme, to je ozbiljna tema o kojoj treba razgovarati", dodao je.
Upitan da pojasni kako može tvrditi da se podaci o industrijskoj proizvodnji instrumentaliziraju kad se objavljuju iz mjeseca i mjesec, baš kao i druge serije podataka što Državni zavod za statistiku radi i u okviru program Eurostata, Marić je odgovorio protupitanjem: "O kakvom rastu možemo govoriti ako je samo u prerađivačkoj industriji 17.000 ljudi manje zaposleno nego prije četiri godine?".
"Može se izvaditi bilo koji podatak i zlouporabiti ga", rekao je te dodao da se o hrvatskom ekonomskom oporavku i rastu treba govoriti ozbiljno, a ne svesti na jedan od 1500 relevantnih podataka", istaknuo je.
Upitan je li industrijska proizvodnja onda raste ili ne, Marić kaže: "Pa imamo i rast izvoza, a zapravo je to rast provoza. Ne sumnjam u podatak koji je objavljen, ali što je doista poraslo, koja vrsta industrijske proizvodnje. O tome se ne može govoriti u 10 sekundi. Pa nama je porastao izvoz banana odnosno provoz kroz Hrvatsku", kazao je.