Prvi na listi Slaven Dobrović, profesor na zagrebačkom Fakultetu strojarstva i brodogradnje, rekao je da će realizacija njihovog programa donijeti Hrvatskoj i dvadeset tisuća radnih mjesta te dobit iz cirkularne ekonomije.
"Ako dozvolimo da se realiziraju započete investicije u sustavu manipulacije smećem, one će koštati pet milijardi kuna, plus svake naredne godine po milijardu kuna, što znači bitno poskupljenje postojećih cijena za građane. Mi ćemo uvjetovati da se realizira uvođenje našeg sustava gospodarenja otpadom, koji će u investiranju koštati milijardu do milijardu i pol kuna, a u manipuliranju i recikliranju otpada zarađivat će se, a ne plaćati", kazao je Dobrović.
Istaknuo je kako samo papir i karton te primarno sortirana plastika stvaraju vrijednost od 400 milijuna kuna godišnje. Plastika u drugom stupnju pripreme za reciklažu, dodao je, generira vrijednost od preko milijardu i pol kuna, što potiče ili generira jedno novo gospodarstvo s potencijalom do 20.000 novozaposlenih ljudi. Ustvrdio je da su Mostovi programi racionalni, idu na smanjenje potrošnje i nepotrebnih investicija.
"Država je sada koncipirana tako da se ceste, vodovod i odvodnja grade neracionalno, tako da će naši projekti ukloniti apsurde poput onog da voda građane u Zagrebu košta 18 kuna po kubiku, iako je proizvodni trošak pola kune", istaknuo je Dobrović.
Da bi to argumentirao, pokazao je polistirensku čašicu od jogurta, tešku pet do šest grama s poklopcem od aluminija od 0,5 grama, te rekao da se u Hrvatskoj godišnje baca 50 milijuna takvih čašica. Za njihovo se zbrinjavanje troši 300.000 kuna godišnje, a u toj je masi aluminij vrijedan 300.000 kuna, polistiren dva milijuna kuna, sasvim upotrebljiv za recikliranje i novi takav proizvod. "Samo ta vrijednost može biti dostatna za otvaranje radnih mjesta u cirkularnoj ekonomiji, sve prema programu djelovanja EU za okoliš do 2020. godine", kazao je Dobrović.
Josip Katalinić, drugi na listi, poduzetnik, ekolog i općinski vijećnik u Viškovu, rekao je da Most ne želi participirati u izvršnoj vlasti ako sami ne osvoje izbore i budu sastavljali svoju Vladu. "Ne želimo demokraciju samo jednom u četiri godine na izborima, već da ona zaživi i u odlučivanju u Saboru. Preslikat ćemo naš model vladanja na lokalnoj sredini, gdje smo s tri mandata u vijeću ostali nezavisni i odlučujemo po kvaliteti svake od točke dnevnog reda", rekao je Katalinić.