U najnovijem izvješću "Doing Business 2016." Svjetska banka je izmijenila metodologiju, pa je tako lani Hrvatska prema izmijenjenoj metodologiji zauzela 39. mjesto, a ne 65. kako je prvotno bilo objavljeno.
Iz Svjetske banke napominju da su se u izradi najnovijeg izvješća koristili dorađenom metodologijom. Izvješće se odnosi na razdoblje od 1. lipnja 2014. do 1. lipnja 2015. godine.
Hrvatska je po lakoći poslovanja na 40. mjestu sa 72,71 DTF bodova, što je gotovo nepromijenjeno u odnosu na godinu ranije, kada je uz izmijenjenu metodologiju imala 72,50 bodova. Riječ je o tzv. DTF (Distance to frontier) bodovanju, koje pokazuje koliko je pojedina zemlja u 10 praćenih područja udaljena od onih koje su najbolje plasirane u tim područjima, pri čemu je 100 bodova maksimalan a 0 bodova najslabiji rezultat.
Hrvatska je u kategoriji međunarodne trgovine za 2016. godinu zabilježila maksimalnih 100 bodova te je u rangu najuspješnijih u toj kategoriji.
Po izvršenju ugovora zauzela je 10. mjesto. Slijedi zaštita manjinskih dioničara, s plasmanom na 29. mjesto.
Po plaćanju poreza Hrvatska zauzima 38. mjesto, rješavanju nelikvidnosti 59. mjesto, a po uknjižbi imovine 60. mjesto.
Na 66. mjesto se svrstala po dostupnosti električne energije, 70. po dostupnosti kredita, a na 83. je mjestu po pokretanju poslovanja.
Najslabiji plasman Hrvatska bilježi u izdavanju građevinskih dozvola, gdje zauzima 129. mjesto od 189 zemalja svijeta.
Singapur ponovo na čelu
Singapur je potvrdio status zemlje s najpovoljnijim uvjetima poslovanja, pokazuje izvješće Svjetske banke. Na drugom je mjestu Novi Zeland, na trećem Danska, na četvrtom Južna Koreja, a na petom Hong Kong.
Europske zemlje čine polovinu od 10 najbolje rangiranih pa se tako Velika Britanija našla na šestom mjestu a nordijske su zemlje Švedska, Norveška i Finska zauzele osmo, deveto i deseto mjesto.
Sjedinjene Američke Države nalaze se na sedmom mjestu.
Među regijama koje su prednjačile poboljšanjem regulatornog okruženja autori izvješća izdvojili su, uz supsaharsku Afriku, i regiju koja obuhvaća Europu i središnju Aziju a uključuje, između ostalih, i Hrvatsku.
Na globalnoj se razini regija Europa i središnja Azija izdvaja najnižim troškovima i kratkim postupkom registracije imovine, koji traje samo 22 dana. Najviše problema izaziva pak dugotrajan postupak dobivanja električnog priključka, koji u prosjeku traje 119 dana. Kvaliteta opskrbe u prosjeku je ipak dobra i prekidi i poremećaji tek su malobrojni.
Među zemljama u regiji titulu vodećeg reformatora zauzeo je Kazahstan, pri čemu u Svjetskoj banci izdvajaju ukidanje suvišnih birokratskih prepreka na više područja, uključujući osnivanje poduzeća, registraciju imovine i provedbu ugovora.
Najbolji je pak plasman na globalnoj ljestvici među zemljama Europe i srednje Azije ostvarila Makedonija koja je zauzela 12. mjesto. Slijede Litva i Latvija na 20. odnosno 22 mjestu.
Na globalnoj su ljestvici ispred Hrvatske primjerice i Slovenija, koja je zauzela 29. mjesto, te Rumunjska i Bugarska na 37. i 38. mjestu, dok su iza Mađarska na 42. mjestu, Italija na 45. i Crna Gora na 46. mjestu, Srbija na 59. i Bosna i Hercegovina na 79. mjestu.
"Pohvalno je što je u proteklih godinu dana gotovo svaka pojedina ekonomija u Europi i srednjoj Aziji provela najmanje jednu reformu kako bi poboljšala poslovno okruženje", zaključuje ravnateljica projekta "Uvjeti poslovanja" Rita Ramalho.
Na začelju globalne ljestvice nalazi se Eritreja te Libija, Južni Sudan i Venecuela.
Iz Svjetske banke ističu da je najnovijim izvješćem zaključen dvogodišnji proces razrade metodologije, kojim se nastojalo uz efikasnosti regulative staviti naglasak i na njezinu kvalitetu.