Cilj kohezijske politike Europske unije je smanjivanje gospodarskih i socijalnih razlika među europskim regijama, no 48-godišnja članica rumunjskih socijaldemokrata vjeruje da novcem iz fondova za razvojne projekte može ublažiti aktualnu migrantsku i izbjegličku krizu.
“Kao što sam već najavila krajem rujna, istražujemo kako bi fondovi mogli doprinijeti odgovoru na izazov vezan uz migrante u okviru programa prekogranične suradnje i makroregionalnih strategija”, kaže Cretu dodajući kako je na svakoj zemlji članici EU-a da zatraži reprogramiranje, ukoliko joj je potrebno, kako bi bolje odgovorila na izbjegličku krizu.
“Europska komisija konzistentno i kontinuirano radi na koordiniranom europskom odgovoru na izbjeglički i migrantski problem, te postavlja konkretne operativne mjere. Usvojili smo čvrstu agendu koja ističe brz odgovor na situaciju na Mediteranu, dok je za dugi rok uspostavila korake za upravljanje svim aspektima migrantske krize”, napominje.
Corina Cretu, nekadašnja glasnogovornica i savjetnica rumunjskog predsjednika Iona Iliescua pa zastupnica u Europskom parlamentu, postala je europska povjerenica u studenom prošle godine zamijenivši na toj funkciji Austrijanca Johannesa Hahna. U siječnju je posjetila Hrvatsku.
“Tada sam čestitala hrvatskim vlastima na iznimnom naporu učinjenom u provedbi prijelaza od predpristupnih fondova, koje je Hrvatska imala na raspolaganju prije nego je postala članica EU, do pripremanja programa iz regionalne politike”, kaže.
Hrvatska je za proračunsko razdoblje EU-a od 2007. do 2013. godine koristila IPA pretpristupni program, smatran svojevrsnom pripremom za korištenje novca iz kohezijske politike, a od članstva u Uniji u srpnju 2013. na raspolaganju joj je kohezijska politika kao i ostalim zemljama.
“Još uvijek postoje izazovi, vezani uz opipljivu isporuku programa i projekata. No uvjerena sam da otvoreni dijalog između Komisije i nacionalnih vlasti, predanost učesnika u projektima na terenu te naša asistencija u sklopu Akcijskog plana za bolju implementaciju može pomoći Hrvatskoj da na najbolji način iskoristi EU fondove”, napominje povjerenica.
Hrvatska do kraja 2016. koristi strukturne fondove za ranije razdoblje
Upravo je Akcijski plan, kojeg je Komisija uvela prije godinu dana kako bi uže surađivala sa zemljama koje imaju najviše problema s povlačenjem novca iz fondova, te s Hrvatskom, koja se priključila na samom kraju financiranog razdoblja od 2007. do 2013. , protumačen u nekim medijima kao nezadovoljstvo Bruxellesa radom nacionalnih administracija.
“Čim sam postala povjerenica za regionalnu politiku stvorila sam ‘Akcijski plan za bolju implementaciju’ kako bi pomogla nekim zemljama članicama, uključujući Hrvatsku, da na brz, strateški i efikasan način uvedu programe iz razdoblja 2007–2013. Moj ured je u stalnom dijalogu s nacionalnim vlastima kako bi našli rješenje putem fleksibilnosti sadašnjih pravila”, kaže.
Napominje kako je Akcijski plan potaknuo konkretne poteze za razvoj administrativnih kapaciteta, pružio dodatnu asistenciju korisnicima novca iz fondova, identificirao i ugovorio nove projekte te poslužio kao savjetnik pri organiziranju projekata kroz faze, odnosno omogućio da projekt počne u jednom programskom razdoblju, a završi u idućem.
Nakon više od dvije godine u EU, smatra Cretu, Hrvatska je “već postigla mnoge pozitivne rezultate”.
“EU fondovi su pomogli stvaranju najmanje 500 radnih mjesta, podržali više od 80 malih poduzeća te uložili novac u mnoge uspješne projekte poput Biocentra, biotehnološkog inkubatora, ili pak unapređenja zagrebačkog željezničkog kolodvora”, napominje.
Značajan dio novca iz strukturnih fondova kohezijske politike – Europskog fonda za regionalni razvoj i Europskog socijalnog fonda - iz razdoblja 2007.-2013. još je neiskorišten, jer je Hrvatska ušla u EU tek u srpnju 2013. pa, za razliku od drugih zemalja, može raditi na povlačenju predviđenog novca do kraja 2016.
Program "Konkurentnost i kohezija" nudi Hrvatskoj 6,8 milijardi eura
U prosincu je, pak, usvojen operativni program “Konkurentnost i kohezija” za novo razdoblje od 2014. do 2020. godine u kojem je Hrvatskoj na raspolaganju 6,8 milijardi eura. Iz tog iznosa mogao bi se financirati najveći projekt, Pelješki most, koji bi cestom povezao hrvatski jug sada prekinut teritorijem BiH. Most je procijenjen na oko 2 milijarde eura, a aktualna vlada vjeruje da bi Europska komisija mogla sudjelovati s oko 85 posto novca u njegovoj gradnji.
Na pitanje može li potvrditi financiranje Pelješkog mosta, Corina Cretu kaže: “Hrvatska je pripremila studiju izvedivosti kako bi analizirala moguće alternative povezivanja dva dijela zemlje. Komisija je 29. rujna primila neslužbenu kopiju studije koju sada analizira. Na ovoj razini nema odluke o potencijalnom sufinanciranju projekta novcem iz kohezijske politike EU-a jer hrvatske vlasti trebaju prvo poslati prijavu projekta”.
Tu službenu prijavu, sa studijom izvedivosti, vlada namjerava poslati početkom iduće godine. U međuvremenu, 8. studenog, održavaju se hrvatski parlamentarni izbori no oni, uvjerena je povjerenica, neće usporiti niti promijeniti dogovorene programe i projekte, niti u slučaju promjene vlasti, što bi moglo dovesti i do izmjene osoblja u administraciji koja radi na ovom području.
“Operativni programi za oba financijska razdoblja su postavljeni, a njihova implementacija se provodi. Ne očekujemo značajan utjecaj rezultata izbora na tempo implementacije”, kaže Cretu.
Velika očekivanja od europskih fondova i pomoć u korištenju
Na pitanje o tome jesu li hrvatske vlade, ali i one u njenoj Rumunjskoj, stvorile nerealna očekivanja od EU-a obećavajući svojim biračima velike novce iz europskih fondova, dok istodobno nemaju dovoljno kapaciteta za njihovim povlačenjem, Corina Cretu odgovara:
“Kao što sam već rekla, moj ured usko surađuje s vlastima Hrvatske i Rumunjske u kontekstu Akcijskog plana. Nema sumnje da će uz napor i predanost Rumunjska, Hrvatska i ostale zemlje uključene u Akcijski plan izgraditi iskustvo na provođenju programa iz razdoblja 2007.-2013. pa će moći izvući većinu sredstava iz EU fondova u novom razdoblju”.
Velik dio novca u tom novom razdoblju trebao bi završiti u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, gdje je uz Pelješki most u planu i proširena zračna luka, što bi moglo dodatno povećati razlike između bogatih i siromašnih hrvatskih županija. Kohezijska politika ima za cilj smanjiti nejednakosti između europskih regija, a Hrvatsku je Komisija podijelila na Kontinentalnu i Jadransku regiju. Nejednakostima unutar njih Bruxelles se ne bavi.
“I Kontinentalna i Jadranska Hrvatska su “manje razvijene regije”, a naše investicije imaju jasnu namjenu pomoći im u kapitaliziranju njihovih snaga i povećanju konkurentnosti”, kaže povjerenica. Europska komisija je u lipnju najavila reformu sustava EU fondova.
“Da bi fondovi imali maksimalni učinak na terenu potrebna je daljnje pojednostavljenje naše procedure. Znam da je riječ o velikom izazovu, no ne želim više čuti da je neko malo poduzeće ili neki gradonačelnik odustao od naše podrške jer mu se sve učinilo presporim ili birokratskim”, ističe Cretu.
“Pojednostavljenje ne znači odustajanje od pravila, nego želim da države članice iskoriste pojednostavljene mjere koje se nalaze u novoj regulativi. One uključuju jednostavnija pravila o troškovima, nove ideje poput zajedničkih akcijskih planova, a također i bolje korištenje alata za prijave putem interneta”, dodaje.
‘Skupina visoke razine za pojednostavljenje’, uspostavljena u lipnju, sačinjena je od stručnjaka, kojima predsjeda bivši dopredsjednik Europske komisije, Estonac Siim Kallas, koji će tražiti konkretne načine smanjivanja administrativnog opterećenja za korisnike novca iz fondova. Skupina će nadgledati što rade zemlje članice, identificirati dobru praksu i dijeliti ju među zemljama. Njen prvi sastanak održan je prošli utorak, a do kraja godine će sačiniti konkretne prijedloge.
Upitana o tome što bi, pak, trebali biti prioriteti Hrvatske u razdoblju do 2020. godine, povjerenica za regionalni razvoj ističe da je “rad na pripremi dobrih, kvalitetnih projekata od središnje važnosti pa bi trebao biti nastavljen i pojačan”. “Očekujem da će naš program u ovom razdoblju imati značajan utjecaj na konkurentnost gospodarstva, da će potaknuti ulaganja u istraživanje i razvoj, povećati širokopojasnu pokrivenost, podržati lokalno poslovanje te proširiti korištenje obnovljivih izvora energije”, zaključuje Cretu.