"Europa proživljava egzistencijalističku krizu", rekao je Timmermans, u govoru na tradicionalnoj godišnjoj konferenciji "State of Europe" u organizaciji think-tanka iz Bruxellesa Friends of Europe.
Na konferenciji održanoj u četvrtak 22. listopada okupilo se više od 200 stručnjaka i visokih europskih dužnosnika koji su raspravljali o gorućim problemima s kojima je suočena Europska unija.
"Ono što je prije bilo nezamislivo, sada više nije: dezintegracija europskog projekta", rekao je Timmermans, dodajući da je ta situacija izbila u prvi plan zbog izbjegličke krize, prenosi EurActiv.
Raspravljajući s visokim europskim dužnosnicima o uzrocima depresije koja je zahvatila kontinent, potresen prvo financijskom krizom, zatim krizom u Ukrajini i sada velikim priljevom izbjeglica, Timmermans je upozorio da se ne smije pokleknuti pred strahovima. "Ako strah dominira, ljudi traže potvrdu da je on opravdan," rekao je, upozoravajući da politiku straha iskorištavaju populistički pokreti.
Izbjeglice su ljudi a ne samo brojke
Timmermas je predbacio političarima sa svih strana političkog spektra da su postali previše praktični i da su zaboravili na europske vrijednosti. "Počeli smo govorili o praktičnim rješenjima poput inženjera umjesto da govorimo kao političari", rekao je.
To je posebice vidljivo u diskursu o izbjegličkoj krizi. Rasprava se postupno dehumanizirala svodeći se na brojke. "Kad bi političari govorili o izbjeglicama misleći više o tome što bi učinili da su oni u toj situaciji, mislim da bismo mogli pobijediti u raspravi", rekao je.
Bolesna Europa
Financijska kriza proširila je virus nepovjerenja i zarazila europske čelnike, slažu se oni. Podjele između Sjevera i Juga oko politike štednje i Pakta o stabilnosti i rastu ilustriranju karikature lijenih Grka i njemačkih nacista, što nije prihvatljivo, istaknuo je.
"Ako usporedimo zaključke Europskog vijeća prije 15 godina sa sadašnjima, svaki element treba dogovoriti na najvišoj razini kako nijedna riječ ne bi bila pogrešno protumačena. To je očiti pokazatelj nepovjerenja između država članica", rekao je.
"Nalazimo se u situaciji u kojoj smo zaboravili što nam je zajedničko, na zajedničku sudbinu koju bismo trebali graditi i bavimo se ponajprije našim međusobnim razlikama. To je doista europska boljka", rekao je, dodajući da europski čelnici stalno traže žrtvene jarce i međusobne razlike.
Predsjednik think-tanka Friends of Europe, organizatora konferencije, vikont Etienne Davignon, također je upozorio na nepovjerenje među europskim čelnicima, kazavši da su podjele u prošlosti uvijek bivale pomirene zahvaljujući osjećaju zajedničkog cilja koji više ne postoji. "Moramo obnoviti ponos u našu strategiju. Ne bismo se smjeli stidjeti onoga što smo postigli", dodao je.
Više od ponosa, postoji realna potreba za samopouzdanjem, smatra Timmermans.
"Prvi put od Drugog svjetskog rata, pripadnici srednje klase smatraju da bi njihovoj djeci moglo biti gore nego njima i to stvara manjak samopouzdanja, a to prožima sve naše demokratske strukture", rekao je, pozivajući na istinski "povratak vrijednostima". "Europski ideali i dalje imaju snažnu potporu među stanovništvom širom Europe."
Europu se ne može iskomunicirati. "To je već učinjeno. Propaganda je isprobana. Ne djeluje", nastavio je, pozivajući na diskurs utemeljen na politikama. "Ako predvodimo politikama, agendama, tada možemo biti uvjerljivi", rekao je, napominjući da u tome ulogu ima i mlađa generacija ako se oslobodi okova društvenih medija.
U Europi sada imamo najzdraviju, najbolje obrazovanu i najbolje umreženu generaciju u povijesti, istaknuo je. "To je jako dobra polazišna pozicija. Ali postoji i nesposobnost organiziranja. Vjeruje se da je dovoljno ako objavite nešto na Facebooku. Nije. Društvu trebaju strukturiranije organizacije ako doista želite mijenjati stvari", dodao je.
"Da bi Europa povratila povjerenje javnosti, mora povratiti svoju demokratsku dušu", ocijenila je Zoe Konstantopoulou, bivša predsjednica grčkog parlamenta.
"Da bi se povratilo povjerenje ljudi, treba im ponovno vjerovati i poštovati ih", istaknula je.
Europsko vijeće pretvorilo se u vašar
Luksemburški premijer Xavier Bettel, čija zemlja predsjeda EU-om u ovom polugodištu, pozvao je na večeri prije konferencije europske čelnike da djeluju brzo i prestanu se ponašati "kao da se nalaze na 'vašaru'". "Ovo je najteže predsjedništvo koje smo imali", rekao je.
Mogućnost izlaska Velike Britanije i Grčke iz EU-a, Islamska država, izbjeglice, Ukrajina i Rusija podsjetnici su da je projekt koji su naši očevi i djedovi sagradili projekt solidarnosti, istaknuo je. "Suočeni s nadnacionalnim problemima, trebamo europska rješenja, trebamo europske zakone i zajednička pravila. Trebamo nekakav stalni mehanizam", rekao je, govoreći o izbjegličkoj krizi.
"Nakon Sirije, tko zna što će biti iduće. Ne možemo se svakih šest mjeseci sastajati u Bruxellesu i razgovarati kao da se nalazimo na 'vašaru', nesposobni da preuzmemo odgovornost. To je sramotno", rekao je.
Bettel (42) je podsjetio kolege da je dovoljno star da se sjeća Europe u kojoj su postojale granice, različite valute i manja solidarnost. "Sve što smo sagradili danas uzimamo zdravo za gotovo", rekao je, ističući da se Europljani moraju ponositi onime što su sagradili, a ne se zbog toga ispričavati.
Europa nema viziju
"Sigurno je da smo ograničeni nekim izazovima oko nas, ali i drugi su", rekao je Christain Leffler, zamjenik glavnog tajnika za ekonomska i globalna pitanja pri Europskoj službi za vanjsko djelovanje.
"Europa još nije doista odlučila razviti viziju o tome kamo želi ići", ocijenila je Marietje Schaake, zastupnica Europskog parlamenta i članica Globalnog povjerenstva za upravljanje internetom. "Još uvijek osjećam da se ne shvaća da Europu treba učiniti najpametnijim kontinentom na Zemlji."
"Činjenica što nemamo strategiju za Siriju znači da je izbjeglička kriza, kao izravna posljedica onoga što se ondje događa, složenija", rekao je Jaap de Hoop Scheffer, predsjednik nizozemskog Savjetodavnog vijeća za međunarodne poslove i bivši glavni tajnik NATO-a.
Osvrnuvši se na socijalna i ekonomska pitanja, Nicolas Schmit, luskemburški ministar rada, zapošljavanja i socijalne i solidarne ekonomije, rekao je da raširen osjećaj da Europi više nije stalo do socijalne jednakosti potiče euroskepticizam.
"Sada izgleda kao da su Europi tržišta važnija od ljudi i populističke stranke to žele iskoristiti", kazao je.