Stvaran broj slučajeva diskriminacije u Hrvatskoj višestruko je veći od prijavljenog, jer građani nemaju dovoljno informacija o diskriminaciji i kako je prepoznati, a strah ih je prijaviti jer nemaju povjerenja u sustav, navodi se u priopćenju.
Diskriminacija je zakonom zabranjena u svim državama članicama EU, a onome tko je počini u Hrvatskoj sud može odrediti od 1000 do 350.000 kuna kazne.
Otvorenjem antidiskriminacijske telefonske linije u srpnju 2014., kao i osnivanjem mreže regionalnih točaka za suzbijanje diskriminacije, u koju su okupljene udruge iz Splita, Siska, Poreča, Vukovara i Zagreba želi se educirati i podići svijest građana o njihovim pravima.
Prošle su godine otvorena su 263 predmeta o diskriminaciji, najčešće pritužbe vezane su za etničko podrijetlo, nacionalnost, rasu, diskriminacija na osnovu dobi, obrazovanja, političkog uvjerenja, vjere i zdravstvenog stanja, dok je najučestalije područje rada, zapošljavanja, javnog informiranja te pristupa dobrima i uslugama, priopćeno je.
"Na 263 predmeta istraživali smo je li netko diskriminiran ili je postajao opravdan razlog stavljanja osobe u nepovoljniji položaj zbog neke karakteristike. Žrtva diskriminacije je nezaposlena osoba koja se ne može prijaviti za posao jer nema automobil, a uvjet je neopravdano postavljen u oglas. Isto vrijedi i za radnika kojem poslodavac smanji plaću kad dozna da je beskućnik, kao i za Romkinju kojoj je zabranjen ulazak na javno mjesto", objašnjava pučka pravobraniteljica Lora Vidović.
Dodala je da su diskriminirani svi koji su stavljeni u nepovoljniji položaj zbog osobne karakteristike ili drugih osnova navedenih u Zakonu u suzbijanju diskriminacije, te da su lani u Hrvatskoj vođena 374 sudska postupka vezana uz problematiku diskrimainacije.
Ističe da je građane strah dugotrajnosti i troškova sudskog postupka, viktimizacije, gubitka posla, pogoršanja radnih uvjeta ili osvete prijavljenog, na što redovito ukazuje u Godišnjim izvješćima Hrvatskom saboru.