Ukupni depoziti, odnosno depozitni novac te oročeni i štedni kunski i devizni depoziti, u kolovozu su u odnosu na isti mjesec 2014. bili veći za 3,8 milijardi kuna ili 1,6 posto, dok su u odnosu na kraj srpnja porasli za 3,4 milijarde kuna ili 1,4 posto. I godišnjem i mjesečnom rastu ukupnih depozita pridonio je rast depozitnog novca, dok su ukupnih štedni i oročeni depoziti usprkos mjesečnom rastu, zabilježili prvi pad na godišnjoj razini od studenog 2011. godine, navode analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA).
Ukupni štedni i oročeni depoziti krajem kolovoza su dosegnuli iznos od 200 milijardi kuna te su, usprkos mjesečnom porastu od 1,8 milijardi kuna ili 0,9 posto, u odnosu na isti mjesec lani niži za 219 milijuna kuna ili 0,1 posto. Pritom su kunski depoziti iznosili 34,5 milijarde kuna, zabilježivši rast za 488 milijuna kuna na mjesečnoj razini. No, uprkos mjesečnom rastu od 1,4 posto, kunski su depoziti na godišnjoj razini smanjeni 577 milijuna kuna ili 1,6 posto.
S druge strane, devizni su depoziti premašili 165,4 milijarde kuna te su uz mjesečni rast za 1,27 milijardi kuna ili 0,8 posto porasli i na godišnjoj razini, i to za 358 milijuna kuna, odnosno 0,2 posto.
Budući da devizni depoziti čine skoro 83 posto ukupnih štednih i oročenih depozita, kažu iz RBA, jačanje kune u odnosu na euro tj. pad prosječnog tečaja od 1,1 posto na godišnjoj razini i 0,6 posto na mjesečnoj razini pridonio je ublažavanju rasta njihovog kunskog izraza.
Depozitni je novac, pak, kajem kolovoza iznosio 48,5 milijardi kuna i bio je 1,6 milijardi kuna ili 3,5 posto viši u odnosu na srpanj, dok je u usporedbi s kolovozom lani povećan za 4,1 milijardu kuna, tj. 9,2 posto.
"Navedeno ukazuje na sklonost stanovništva držanju likvidne financijske imovine na tekućim i transakcijskim računima, što je dijelom rezultat pada kamatnih stopa banaka na depozite te uvođenja poreza na dohodak od kamata od početka godine", ocjenjuju analitičari RBA.
Promatrano prema sektorima, godišnji pad depozita zabilježen je u kategoriji kućanstava, za 0,6 posto, te drugih financijskih posrednika, za 16,3 posto. Depoziti stanovništva, koji čine 83 posto ukupnih depozita, iznosili su krajem kolovoza 165,8 milijardi kuna ili 986 milijuna kuna manje u odnosu na isti mjesec prošle godine, dok su prema mjesecu ranije smanjeni za 288 milijuna kuna ili 0,2 posto.
Depoziti poduzeća su, pak, na kraju kolovoza bili na razini od 25,7 milijardi kuna, što predstavlja godišnji rast od 730 milijuna kuna (2,9 posto), dok su u odnosu na prethodni mjesec porasli za 1,7 milijardi kuna (6,9 posto).
"Kako alternativne vrste investiranja na tržištu nisu još uvijek dovoljno atraktivne da privuku kapital iz banaka, očekujemo nastavak pozitivnih godišnjih stopa rasta depozita, predvođen rastom depozita u sektoru kućanstava", zaključuiju analitičari RBA.