Ova presuda mogla bi imati dalekosežne posljedice na tehnološke kompanije poput Googlea i Amazona ili Facebooka jer im nameće čvršća pravila pohrane privatnih podataka europskih građana.
Austrijski student prava Max Schrems pokrenuo je ovaj slučaj prije dvije godine poslije otkrića bivšeg suradnika američke Nacionalne sigurnosne agencije (NSA) Edwarda Snowdena o programima nadzora te agencije.
Schrems je tužio irsku službu za zaštitu podataka nakon što je odbila njegovu žalbu zbog prakse Facebooka da pohranjuje podatke korisnika u SAD-u.
Tvrdio je da američki zakon ne pruža dovoljnu zaštitu od mogućeg nadzora podataka koje Facebook prebacuje na servere u SAD, a sud u Luksemburgu mu je dao za pravo.
U pitanju je sustav Safe Harbour koji već više od desetljeća dopušta razmjenu podataka između europskih i američkih kompanija. ECJ je presudio da Safe Harbour ne pruža dovoljnu zaštitu europskim građanima, unatoč tome što Europska komisija tvrdi drugačije.
"Ova je odluka veliki udarac za američki globalni nadzor koji se jako oslanja na privatne partnere", rekao je Schrems, čiju su pravosudnu bitku mediji nazivali borbom Davida i Golijata.
Odluka postavlja i temeljna pitanja o Safe Harbouru, čak i ako ga američke i europske vlasti očvrsnu. Safe Harbour osnovan je 2000. godine pošto je EK zabranila transfer podataka izvaneuropskim zemljama koje ne poštuju stroge kriterije zaštite.
Industrijske skupine upozorile su da bi ukidanje Safe Harboura pogodilo europsko gospodarstvo budući da se više od 4.000 europskih i međunarodnih kompanija oslanja na tu shemu.
"Današnja odluka daje temelja za veliku nesigurnost koja se odmah mora riješiti", upozorio je Markus Beyrer iz organizacije BusinessEurope.
Drugi pozdravljaju odluku i kažu da je to pobjeda zaštite europskih prava o privatnosti podataka.
Njemački ministar pravosuđa Heiko Maas kaže da odluka daje "mandat Europskoj komisiji da se bori na međunarodnoj sceni za naše standarde zaštite podataka".