Krivic, koji se nakon umirovljenja počeo baviti humanitarnim pravom pa je je više puta intervenirao za prava "izbrisanih" neslovenaca, ustvrdio je da u europskoj regulativi koja se tiče azila i migranata, dublinskoj uredbi po kojoj bi se oni najprije morali registrirati i ostati u članici EU-a koja ih je prva primila, postoji mnoštvo "rupa" i da se interpretira onako kako kome odgovara, odnosno da je svojevrsna "kamuflaža" kako bi političari iz različitih članica odgovornost za migrantski val i zbrinjavanje izbjeglica prebacivali jedni na druge.
"Pravih jasnih kriterija za primjenu prava azila nema ili ih države ne priznaju, pa je sadašnji val migranata samo demaskirao svu golotinju političkih i drugih interesa koji se skrivaju iza prav koje se odnosi na azil", kazao je Krivic, dodavši da se u izbjegličkoj krizi pokazalo da je "car gol", odnosno da dublinska regulativa ne funkcionira niti je pojedine zemlje priznaju.
Prema njegovim riječima, u sadašnjoj velikoj izbjegličkoj krizi samo se jasno pokazalo da i članice šengenskog područja jedna na drugu prebacuju odgovornost kako bi se zaštitile od migranata te da su izbjeglice "kolateralna žrtva" političara.
"Naš premijer Miro Cerar kaže da Slovenija brani schengensku granicu, Mađarska koja je također u Schengenu od izbjeglica se brani žicom, u Schengenu je i Grčka (prva postaja izbjeglica prema Njemačkoj). U sredini je zemljopisna rupa s Makedonijom i Srbijom, a Hrvatska još nije u Schengenu", kaže Krivic za ljubljanski "Dnevnik".
"Političare brine isključivo da bi Schengen mogao propasti ako se ne nađe rješenje za izbjegličku krizu i žele za to naći rješenje, dok su izbjeglice samo kolateralna šteta", kazao je Krivic.
Iskazale su se jedino Austrija i Njemačka koje su odlično povezale sebične interese potrebe da se populacijski pomlade i spremnošću svojih ljudi da izbjeglicama pomognu i na tome im se treba diviti, kazao je Krivic.
On tvrdi da su se slabosti politike azila u Europi pokazivale i prije ukazujući na primjer ljudi koji su nakon osamostaljenja Slovenije ostali bez slovenskog državljanstva i prava boravka pa su mnogi od njih bili prisiljeni da se presele u druge zemlje, pa i u Njemačku.
Za ljubljanski je list ispričao s čime se susreo rješavajući problem "izbrisanog" kosovskog Roma Alija Berishe koji je do 1991. živio u Sloveniji, a onda je 12 godina kao izbjeglica proveo u Njemačkoj, ali su mu slovenske vlasti onemogućavale povratak, a Krivic mu je pomagao kao odvjetnik i savjetnik.
"Tri puta smo pred upravnim sudom uspjeli poništiti odluku ministarstva unutarnjih poslova da se Aliju vrati u Njemačku, ali je onda vrhovni sud dao za pravo ministarstvu iako je time teško kršena dublinska uredba", ispričao je Krivic, dodavši da su nakon odluke vrhovnog suda vlasti Berishu, njegovu ženu i petoro djece "strpali u kombi" i odvezli prema Njemačkoj.
Takvih je tužnih nesreća s "izbrisanima" koji su se susretali sa spornom dublinskom regulativom i humanitarnim pravom nakon napuštanja Slovenije bilo više, a i tu se pokazalo da "dublinska regulativa postoji zbog država, a ne zbog izbjeglica i azilanata", kazao nekadašnji slovenski ustavni sudac koji je kasnije branio "izbrisane" neslovence.