"Nadamo se da će uskoro biti promijenjen Pravilnik o konoplji kojim će se omogućiti potpuna liberalizacija industrijske konoplje te donijeti pravilnik kojim će se omogućiti upotreba medicinskog kanabisa", rekla je Holy u mjestu Stružec kod Popovače gdje je novinarima govorila o potencijalu uzgoja i prerade konoplje kao vrlo isplative poljoprivredne kulture.
Holy je sa članovima ORaH-a imala namjeru brati industrijsku konoplju na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu "Aromas", vlasnika Renea Urbana, na polju Lipovica, ali ih je u tome spriječila kiša.
"Konoplja je vrlo potentna industrijska biljka i doista je šteta što je Hrvatska nije u potpunosti liberalizirala", istaknula je Holy. Podsjetila je da se u Hrvatskoj konoplja smije uzgajati samo zbog sjemena i to u prehrambene svrhe, dok se korištenje cvjetova, listova i stabljike ne dopušta.
Holy kaže da je više od 700 znanstvenih istraživanja pokazalo da ta biljka ima blagotvorni učinak na cijeli niz vrlo teških dijagnoza, od multiple skleroze, različitih vrsta karcinoma te drugih autoimunih bolesti, Crohnove bolesti, dijabetesa..., a konzumacija proizvoda od indijske konoplje podiže kvalitetu života oboljelih.
Od konoplje se može proizvesti između 25.000 i 75.000 proizvoda, a ta biljka ima izrazito dobre preduvjete za uzgoj u Hrvatskoj, zbog klime i kvalitete tla, čemu u prilog govori podatak da je bivša Jugoslavija bila druga u svijetu po proizvodnji konoplje.
Holy kaže da Hrvatska ima dugu tradiciju vezanu uz niz industrija koje su se bavile preradom i proizvodnjom konoplje - u građevinskoj industriji proizvodi se beton od konoplje, za energetske potencijale se koristi kao biomasa, od konoplje se mogu proizvoditi tekstilni proizvodi, koristi se u industriji boje i lakova, te u prehrambenoj, farmaceutskoj i kozmetičkoj industriji, proizvodnji papira...
Također se ne zna da su se od konoplje proizvodile karoserije prvih automobila, a danas se od nje rade plastika i kompoziti za svemirske tehnologije.