Riječ je o kasnoantičkoj visinskoj utvrdi na strateškom položaju nad rijekom Mrežnicom, gdje je jednobrodna crkva sa sačuvanim ožbukanim subselijem, katedrom i vjerojatno sakrarijem, koji su standardni namještaj kasnoantičkih crkava, a radiokarbonska analiza pokazala je da crkva potječe iz petog stoljeća.
To je prirodno zaštićen položaj, a ima i obrambene zidove debljine oko dva metra te dvije kule. Može se pretpostaviti da su bile još dvije kule i groblje uz crkvu, ali zasad u nekoliko istraživanja nisu pronađene ljudske kosti.
Unutar utvrde pronađeni su ostatci dviju kuća, a u jednoj od njih pronađen je metalni rimski ključ, baš na mjestu vrata, te rimski novčići koji tu kuću smještaju u peto stoljeće, do kada je postojala i utvrda. Osim toga, pronađeno je više predmeta za uporabu i vojnu namjenu.
"U jednoj od dviju istraženih kuća pronašli smo torbicu ili vrećicu sa željeznim okovom, čiji je kožnati ili platneni dio nestao, ali je ostao sačuvan okov i petnaestak novčića te jedan olovni visak kojim su se koristili građevinari", rekla je Azinović-Bebek.
Govoreći o utvrdi, arheolog iz Odjela za kopnenu arheologiju Hrvatskoga restauratorskog zavoda Petar Sekulić rekao je da je lokalitet tipična obrambena utvrda Rimskoga Carstva, izgrađena tijekom četvrtog stoljeća, najprije samo za vojnu posadu i možda njihove obitelji. Poslije se pretvorila u neku vrstu novog modela naselja koje spaja politički, crkveni, sigurnosni i ekonomski segment te postaje upravnim središtem šire okolice, s crkvom.
"Crkva je datirana u peto stoljeće, a treba znati da je krajem četvrtog stoljeća u Rimskome Carstvu kršćanstvo postalo službena i jedina legalna religija, te dolazi do spajanja političkoga i crkvenoga u jednu cjelinu", rekao je Sekulić i ustvrdio kako takve crkve nema nigdje. "Ima kasnoantičkih crkava ili krstionica u Sisku, Ludbregu, Loboru, Vinkovcima, Lonja-Matušini, ali dosad nije nigdje pronađena, a kamoli istražena ovakva ranokršćanska, kasnoantička crkva iz petog stoljeća", dodao je.
Uza sve to, potvrđeno je da su tu bila i dva prapovijesna naselja, što je također potrebno bolje istražiti, ali nije sporno da je riječ o naseljima iz eneolitika, prije približno pet tisuća godina, iz doba lasinjske kulture, odnosno iz kasnobrončanoga i ranoželjeznog doba, od prije tri tisuće godina.
Krešimir Raguž iz karlovačkoga Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture rekao je da će se i ti slojevi sigurno dalje istraživati jer je riječ o povijesnoj slagalici velikog razdoblja na jednom lokalitetu.