Ove bi godine milijun ljudi moglo zatražiti azil u Europi – najviše od Drugog svjetskog rata, procjenjuje OECD u migracijskim prognozama za 2015., objavljenim u utorak u Parizu.
"Europa ima obvezu i kapacitete da se nosi s ovom tragičnom krizom bez presedana", upozoravaju u međunarodnoj organizaciji koja okuplja 34 vodeće industrijske zemlje svijeta.
Neuspjeli pokušaj da se dogovori zajednički krizni plan i potom dopuni osuvremenjenom duguročnom politikom integracije doseljenika mogao bi potpiriti strah od stranaca, koji dijelom objašnjava dosadašnju pasivnost vlada, napominju u OECD-u.
Europa danas ima bolje pravne i institucionalne strukture za nošenje s priljevom izbjeglica nego što je imala devedesetih godina kada se suočila s valom ratnih izbjeglica s područja bivše Jugoslavije. Nasuprot tome, zemljama poput Poljske, Mađarske i Bugarske treba financijska pomoć partnera u Europskoj uniji da se nose s tim problemom, upozoravaju u OECD-u.
"Posrijedi je nedvojbeno krizna situacija koja zahtijeva koordinirani odgovor na europskoj i na globalnoj razini", konstatiraju autori izvješća, upozoravajući na opetovanu izraženu tjeskobu zbog pitanja vezanih uz migracije i na širenje antiimigrantskog raspoloženja.
"Neuspjeh u predviđanju tekućih trendova mogao bi zapravo jako narušiti povjerenje a u konačnici i kapacitete za eventualnu prilagodbu dodatnih kriznih mjera, ali također - općenitije – i prilagodbu sustava za upravljanje migracijama", dodaju.
Trenutno je ključna brza obrada zahtjeva za azilom i usuglašena raspodjela izbjeglica među zemljama EU-a, drže u OECD-u, procjenjujući da će ove godine azil vjerojatno dobiti 350 do 450 tisuća od ukupno milijun pristiglih ljudi.
To je daleko više od 120 tisuća koliko bi zemlje EU-a trebale odobriti prema zamisli Europske komisije.
Od očekivanih milijun tražitelja azila u ovoj godini, njih više od 330 tisuća stiglo je u prvih osam mjeseci ove godine u Europu morem, od čega njih 210 tisuća u Grčku a 120 tisuća u Italiju. U istom je razdoblju zabilježeno pola milijuna ilegalnih prijelaza granica, gotovo dvostruko više nego u cijeloj prošloj godini.
U OECD-u primjećuju da je politika regulacije doseljavanja u razvijenim zemljama u proteklim godinama općenito postala restriktivnija. Mnoge su zemlje uvele kvote i postrožile uvjete ulaska za obitelji, fokusiravši se na radnike s višim kvalifikacijama odnosno sa strukovnim obrazovanjem.
Do sredine 80-ih godina prošlog stoljeća doseljenici su povećavali broj stanovnika Europe za samo 100 tisuća godišnje da bi 90-ih godina doseljenički doprinos uslijed pada nataliteta i pojačanog priljeva porastao na 600 tisuća godišnje. U međuvremenu je premašio milijun godišnje, navode u OECD-u.
"Migracije su od sredine 90-ih godina najveći motor demografskog rasta u EU u cjelini a uskoro bi mogle postati i jedini", zaključuju.