To istraživanje je od svibnja do srpnja putem internetskog obrasca provedeno među 1.400 obiteljskih poduzeća u 25 zemalja Europske unije, a proveli su ga zajednica Europskih obiteljskih poduzeća (EOP) i revizorska kuća KPMG. U Hrvatskoj je u istraživanju sudjelovalo oko 50 obiteljskih poduzeća, od čega 30 posto spada u kategoriju velikih poduzeća.
Povećana konkurencija je prva na listi izazova, koju je kao glavni problem istaknulo 37 posto europskih i 31 posto hrvatskih ispitanih poduzeća, kazao je direktor KPMG-a Zoran Zemlić, predstavljajući u utorak rezultate istraživanje. "To nije iznenađenje jer trenutno više od 20 milijuna poduzeća posluje u EU, a svake godine se osnuje oko 1,2 milijuna novih", izjavio je.
Drugi najveći problem za poduzeća u Europi je pronalazak i zapošljavanje talentirane radne snage, što u Hrvatskoj još nije percipirano kao jedan od problema. Naime, 33 posto ispitanika u Europi zabrinuto je oko sposobnosti zapošljavanja i zadržavanja kvalitetnog kadra, dok je taj postotak u Hrvatskoj svega 16 posto.
Za razliku od europskih, hrvatska poduzeća brine i rast režijskih troškova, koji je kao problem izdvojilo 48 posto ispitanika, za razliku od europskih tek 8 posto. Hrvati imaju i više problema s pristupom financiranju, s kojim nije imalo problema tek 41 posto poduzeća, dok je taj postotak u Europi 85 posto, pokazalo je istraživanje.
Znatan porast optimističnosti
Obiteljska poduzeća pozitivno gledaju na svoje buduće poslovanje. Tako je 75 posto njih u EU optimistično oko budućnosti, a u Hrvatskoj 62 posto. "To je znatan porast u odnosu na istraživanje prije dvije godine, kada je optimistična bila samo polovina europskih poduzeća", kazao je Zemlić.
Pritom je istaknuo da je dvije trećina hrvatskih poduzeća povećalo prihode u prethodnih 12 mjeseci, 28 posto broj zaposlenih, a 72 posto aktivnosti u inozemstvu.
Istraživanje je također pokazalo da polovina hrvatskih ispitanika smatra da bi niže porezne stope poboljšale njihovo poslovanje, 44 posto da bi pozitivno djelovalo smanjenje socijalnih davanja, dok je 25 posto izdvojilo fleksibilnije radno zakonodavstvo, a 22 posto smanjenje administrativnog opterećenja. U Europi je po tom pitanju veći naglasak stavljen na fleksibilnosti radnog zakonodavstva.
Što se tiče investicijskih planova, 75 posto europskih i 22 posto hrvatskih ispitanika planira ulagati u skoroj budućnosti, s tim da većina planira ulagati u osnovno poslovanje.
Europska i hrvatska obiteljska poduzeća, kako je pokazalo istraživanje, bitno se razlikuju i po integriranju na upravljačke pozicije osoba koje nisu članovi obitelji. U Europi je to je učinilo 76 posto ispitanika, a u Hrvatskoj 22 posto.
Kao prednosti rukovoditelja koji nisu članovi obitelji ispitanici su uglavnom izdvojili stručnost i znanje te profesionalizaciju poslovanja, a kao rizike gubitak financijske samostalnosti i kontrole nad poslovanjem, što su većinom izdvojili hrvatski ispitanici te nedostatak zajedničke vizije i vrijednosti, što su većinom izdvojili europski ispitanici.
Europska unija definira obiteljskima poduzeća bilo koje veličine u kojima su većinska prava odlučivanja u posjedu osobe koja je osnovala ili kupila tvrtku ili, pak, u posjedu njihovih nasljednika.
Obiteljska poduzeća čine dvije trećine svih poduzeća u svijetu. U Europskoj uniji ona ostvaruju 50 posto ukupnog bruto domaćeg proizvoda (BDP) i više od 60 milijuna radnih mjesta. U Hrvatskoj, kako s procjenjuje, čine između 70 i 80 posto svih poduzeća i zapošljavaju oko 50 posto ukupne radne snage.