"Ovogodišnji je festival nadmašio čak i moja najoptimističnija očekivanja", kazao je za Hinu glavni urednik Frakture i programski direktor festivala Seid Serdarević.
Odaziv je na sve programe bio izvrstan, a publika je bila najrazličitija – od studenata i mladih pa do ljudi svih dobi, zanimanja i interesa – i reagirala je izvrsno, počevši od jutarnjih programa namijenjenih srednjoškolcima, pa sve do onih kasnonoćnih za stripaške sladokusce, napomenuo je.
Festival je pokrenut 2013. kako bi se kroz predstavljanja novih knjiga i razgovore s autorima o njihovim djelima ali i o širim temama književnosti, društva i politike, Zagreb promovirao u jedno od središta svjetske književnosti i mjesto okupljanja domaće i inozemne književne elite, ali isto tako i u središnje mjesto susreta knjige s publikom.
"Ono što smo željeli postići ove je godine nekako eksplodiralo; ponovno se pokazalo da ono što je i od početka bio cilj tog festivala - a to je promišljanje o književnosti kroz raspravu o najozbiljnijim temama suvremenosti, relevantno i ozbiljno a istodobno i zanimljivo - itekako ima u nas svoju publiku", istaknuo je Serdarević.
Tijekom devet dana održavanja FSK je doveo u Zagreb gotovo osamdeset istaknutih inozemnih i domaćih pisaca, autora stripa i drugih kreativaca industrije pisane riječi s četiri kontinenta, kojima je Festival obogatio jesensku kulturnu ponudu glavnoga grada.
"Može se reći da je Zagreb na festivalu apsolutno živio knjigu i književnost", kazao je Serdarević. "Također, pokazalo se da ne morate stalno dovoditi jedne te iste goste, nego da je Zagreb željan novih imena, ljudi koje još nije imao priliku čuti i da ih i želi čuti", napomenuo je.
Istaknuti gosti
U nekome od pedesetak festivalskih programa sudjelovali su neki od najvažnijih suvremenih svjetskih i hrvatskih pisaca i autora stripa.
Središnji festivalski program tribina "Razotkrivanje" ugostio je nagrađivanog francuskog pisca i scenarista Davida Foenkinosa, njemačkog povjesničara, romanopisca, novinara i prevoditelja Philippa Bloma; izraelskog majstora kratke priče Etgara Kereta; talijanskog pisca Diega Maranija; jedno od najpoznatijih suvremenih finskih literarnih imena Sofi Oksanen; argentinskog majstora krimića Ernesta Malloa; kanadskog književnika i esejista, predsjednika međunarodnog PEN-a Johna Ralstona Saula; novosadskog pjesnika i pisca Ota Horvata; nagrađivanog beogradskog romanopisca, dramatičara i esejista Filipa Davida, te Clemensa Meyera, kojeg kritika naziva predvodnikom mlađe generacije suvremenih njemačkih književnika.
Sa svojim su urednicima i prevoditeljima o procesu nastanka prijevodnog djela u sklopu programa "Pisac i njegov čitatelj" razgovarali austrijska autorica Julya Rabinowich, nagrađivani Slovenac Andrej Skubic, "nadolazeća zvijezda francuske književnosti" Emmanuelle Pagano, mlada britansko-irska književna zvijezda Claire-Louise Bennett, nositelj nove crnogorske književne poetike Ognjen Spahić, te domaće autorice Ivančica Đerić, koja živi u Kanadi, i mlada dramatičarka Tanja Radović, čije su drame postavljane u zemljama regije, kao i nagrađivani domaći književnik Ivica Prtenjača.
Njihova gostovanja, programsku tablicu i sve ostalo što je organizacijski potrebno osmisliti i provesti kako bi se tako veliki festival održao koordinirao je i kontrolirao Frakturin tim koji čini tek mali broj od niti desetak ljudi, uz pomoć brojnih volontera, pomoćnih suradnika i moderatora, kao i ekipe Kina Europe.
"Svi ti ljudi pridonijeli su da festival bude to što jest, omogućili mu potrebnu festivalsku atmosferu veselja oko knjige i radosti čitanja jer to je ono što je zapravo najvažnije", istaknuo je Serdarević.
Ozračje radosti čitanja
Dnevni program počinjao je već u podne Književnim matinejama, koje su u tri dana zagrebačkim srednjoškolcima predstavile tri hrvatska pisca – ove godine to su bili Maša Kolanović, Tomislav Zajec i Neven Orhel.
Program je i ove godine bio izvrsno posjećen – odazvale su se stotine mladih, koje je razgovor s autorima zainteresirao i zaintrigirao, kazao je Serdarević.
"Taj program stalno iznova pokazuje koliko je važno u djeci stvoriti radost čitanja - uspijemo li u tome, onda sve stvari funkcioniraju i funkcionirat će do kraja njihova života", istaknuo je.
Širenje programa rezultat je osluškivanja potreba i želja publike, a ove su godine pridodana još dva nova: večernji razgovori o stripu pod nazivom "Mali noćni strip-tiz" i program filmskih večeri s filmovima nastalima po književnim predlošcima.
"Jako nam je drago da smo ušli u ta dva eksperimenta koji su se pokazali doista odličnima, što je još jedna od stvari koja nas doista veseli i tjera dalje", napomenuo je Serdarević.
U filmskom dijelu programa prikazani su filmovi nastali po romanima ili pričama autora koji sudjeluju na festivalu, a prije svakoga filma održavale su se kraće diskusije s autorima o transponiranju njihova djela u drugu narativnu formu.
Ove je godine Festival dio programa Festivala Francuske u Hrvatskoj Rendez-vous, koji je omogućio ekskluzivno prikazivanje francuskih filmova nastalih prema originalnim scenarijima Patricka Modianoa ("Sretan put"), te djelima Davida Foenkinosa ("Delikatnost") i Etiennea Davodeaua ("Lulu, oslobođena").
Upriličena je i zagrebačka premijera filma Clemensa Meyera "Kad smo sanjali", koji je ove godine bio na Berlinaleu, a festival je ugostio i Filipa Davida i Gorana Paskaljevića s filmom "Kad svane dan".
Održane su još Filmske večeri s Etgarom Keretom, Sofi Oksanen i "zaigranim postmodernističkim autorom" Peterom Esterhazyjem, a među filmovima koji su prikazani bio je i nagrađivani "Pizzeria Kamikaze" koji je po Keretovu romanu režirao hrvatski redatelj Goran Dukić.
"Filmski je program bio iznenađujuće dobar i sve su projekcije bile odlično posjećene a izuzetno zanimljivi kratki uvodni razgovori u kojima su pisci govorili o transponiranju svojeg djela na filmsko platno razotkrili su jednu vrstu konekcije u tome kako pisci vide sebe, odnosno svoje djelo na ekranu", istaknuo je Serdarević.
Pozitivna energija
No, ono na što su organizatori posebno ponosni jest uvrštavanje autorskog stripa u festivalski program kao ravnopravne pripovjedne umjetnosti.
Program razgovora o stripu pod nazivom "Mali noćni strip-tiz" svaki je dan zaključio festivalska događanja razgovorima na temu "Ženski strip – nek ide k vragu!", "Biografije u stripu – nacrtani životi" i slično, a u njemu su, među ostalima, sudjelovali jedan od najuglednijih suvremenih njemačkih autora Reinhardt Kleist, te nagrađivani francuski stripaš Etienne Davodeau, kao i niz domaćih u svijetu poznatih autora, dok je legendarni Borivoj Dovniković Bordo sudjelovao na tribini na kojoj je govorio o 80 godina domaće stripaške scene i svojoj ulozi u njoj.
Ti su se programi također pokazali izuzetno uspješnima i zanimljivima, a i jedni i drugi autori – i stripaši i pisci – odlično su reagirali na novi kontekst razgovora i promišljanja o pripovjednoj umjetnosti koja im je svima zajednička, istaknuo je Serdarević.
"Autori su bili drugačiji a opet isti u smislu da i oni promišljaju svu dubinu svijeta oko sebe ali ga vide ipak malo drugačije nego što ga vide pisci. Pokazalo se da je ipak riječ o dvjema pripovjednim, pa tako i srodnim, umjetnostima, i da je ono što ih povezuje – riječ, želja za ispričati priču – ono što je najvažnije", dodao je.
Gostujući su autori sudjelovali i u okruglim stolovima s temama kao što su "Pop kultura kao nadahnuće", "Mikrokozmi kao jedina moguća literarna stvarnost", "Preživjeli smo komunizam" i slično.
Kako festival njeguje ideju prožimanja svih umjetnosti – likovne, literarne i glazbene, sve je zaokruženo s dva glazbena događanja: na otvorenju je 3. rujna svirao bend jeboTon, a program je 11. rujna zaključio nastup DJ-a Filippa Lippija.
"Predstavili smo niz ozbiljnih autora i knjiga, ozbiljnih i istovremeno zabavnih, imali smo neke briljantne goste i svi su se ti autori pokazali u jednom punom, zanimljivom svjetlu, bez obzira da li su govorili više o književnosti ili o sebi, ili su pak govorili o nekim vrlo ozbiljnim i političkim stvarima koje nas se sve dotiču", kazao je Serdarević.
"Energija festivala – od likovnjaka i glazbenika do pisaca, stripaša i svih ostalih gostiju ali i publike - do zadnjeg je dana festivala bila vrlo pozitivna i snažna i time je festival postigao upravo ono što smo htjeli. Taj spoj užitka čitanja, ozbiljne rasprave i dobre zabave koja energetski povezuje i struji između gostiju i publike upravo je ono što nama kao organizatorima daje poticaj da nastavimo dalje i da nastavimo dovoditi u Zagreb nove zanimljive goste", kazao je.
Festival se više neće širiti, jer je zasad postignuta optimalna razina organizacijskih i financijskih mogućnosti, a jedino će se u budućnosti raditi na sitnim poboljšanjima i dodatnom usklađivanju njegova programa s potrebama publike, napomenuo je Serdarević.
"To se u prvome redu odnosi na prilagodbu vremena održavanja programa – možda su se neki održavali mrvicu prekasno kako bi ih svi koji su to htjeli mogli pratiti – a sve kako bi naša publika u budućnosti bila još zadovoljnija", poručio je.