"Francuska sezona obišla je sve krajeve Hravtske, a festival je doživio uspjeh u najljepšem smislu te riječi", rekla je Lisinski, glavna izbornica za Hrvatsku, koja je, uz Anne Coutard s francuske strane, odabirala programe za festival.
"Hrvatska publika u cijelosti je prepoznala manifestaciju, kamo god smo došli s nekim festivalskim zbivanjem, svi oni koji konzumiraju kulturu, ali i mnogi drugi, znali su o čemu se radi i sudjelovali u programima", istaknula je Lisinski u razgovoru za Hinu.
"Festival se uspio staviti na kartu Hrvatske zahvaljujući neizmjernom trudu institucija koje stoje iza njega, ali i velikog entzuijazma profesionalaca s područja kulture, znanosti, ekonomije", ustvrdila je.
Lisinski smatra kako je jedan od najvećih dobitaka festivala što će ubuduće oni koji djeluju u kulturi, umjetnici i profesionalci ostvarivati samostalne veze s francuskim kolegama, te uvidjeti da nije uvijek nužna intervencija na državnoj razini kako bi se ta suradnja nastavila.
Zadovoljna je i velikom promocijom festivala putem svih institucija koje su sudjelovale u projektu, od Zagreba do manjih sredina.
Uspjeh manifestacije pokazao da smo dio Europe
Ponajboljim lekcijama naučenima kroz taj veliki projekt Lisinski izdvaja otvaranje i istinsko povezivanje profesionalaca kroz zajednički rad koje je, ocijenila je, pokazalo da je Hrvatska dio Europe na onaj način na koji smo to govorili prije nego što što smo ušli u Europsku uniju.
"To je pokazao još festival Croatie, la voici održan u Francuskoj 2012. godine, jer je njegov veliki uspjeh potaknuo Francusku da napravimo Rendez-vous u Hrvatskoj. Prvim festivalom Francuska nam je pokazala svoju dobrodošlicu i to je bilo veliko predstavljanje hrvatske uoči našeg formalnog ulaska u Europsku uniju", naglasila je.
Lisinski kaže kako je raznolikošću programa festival uspio ući u sve kulturne pore, nema filmskog festivala na kojemu nije sudjelovao, postavljene su brojne izložbe, održana kazališna i književna događanja, koncerti, među kojima je, ističe, teško izdvojiti samo nekoliko njih.
Podsjetila je kako je festival počeo predavanjem najutjecajnijeg svjetskog ekonomista današnjice Thomasa Pikettyja u okviru programa Filozofskog teatra zagrebačkog HNK, a ubrzo je uslijedila velika izložba Augustea Rodina u Umjetničkom paviljonu, koja ga je službeno otvorila.
"Trudili smo se da kultura bude shvaćena u najširem smislu riječi, a ne samo u uskim segmentima koji se obično podrazumijevaju pod kulturom i dobili smo zaista lijepu recepciju i suradnju svih institucija, pojedinaca i publike", ustvrdila je.
Osim 'klasičnih' događanja na najvišoj razini, festival je veliku pozornost dao suvremenoj umjetnosti i alternativnijim područjima, a kao jedan od takvih Lisinski najavljuje skorašnju izložbu "Street art 2.0: Inovacija u srcu pokreta" u Klovićevim dvorima, koja će putem arhiva, fotografija, časopisa i propagandnih plakata dati povijesni pregled ulične umjetnosti od njezinog začetka prije 45 godina.
"Festival je želio pokazati da je nastavak priče u suvremenoj umjetnosti, mladi umjetnici razmjenjivat će iskustva, a tom se izložbom prisjećamo i rada kustosice Marine Viculin", napomenula je.
Nuit blanche: Zagreb te noći neće spavati zbog kulture
Završnicu festivala obilježit će 26. rujna "Nuit blanche", u prijevodu bijela ili besana noć, što je koncept koji je osmišljen u Parizu 2002. i dosad su ga preuzeli mnogi drugi gradovi, od Montreala preko Rige do Melbourna. Tijekom cijele noći građanima i posjetiteljima Zagreba omogućit će se obilazak grada u ritmu umjetnosti, odnosno praćenju raznih njegovih kulturnih programa.
"Te noći Zagreb neće spavati zbog kulture. Programom želimo izvesti suvremenu umjetnost na ulice i otvorene prostore, napravit će se prekrasne svjetlosne instalacije, povezati mjesta koja inače nisu povezana, otvoriti prostore u koje ljudi inače ne dolaze", najavila je Lisinski.
"Brojna događanja počinju ispred zagrebačkog Muzeja suvremene umjetnosti, nastavljaju se preko Kazališnog trga do Gornjeg Grada i Gradeca. Građani će od 18 sati do duboko u noć moći konzumirati kulturu i družiti se, uz veliku potporu Grada Zagreba", dodala je.
Još jedno događanje koje bi moglo privući široku publiku bit će veliki francuski piknik, koji će se održati 19. rujna u povodu Dana parka Maksimir, u blizini Velike pozornice. Piknik je otvoren svima i posjetiteljima će ponuditi i košarice s tipičnim francuskim obrokom, dok će se izvoditi francuske šansone.
"Bit će to promocija francuske kuhinje i načina života o kojima hrvatska publika dosta toga zna jer se kao i Francuzi volimo družiti na ulici i dobro jesti. Francuska je zemlja vrhunske gastronomije, ne samo one koji podrazumijevaju skupe restorane, nego i svakodnevne", rekla je.
Uoči same završnice gust rujanski program
Tijekom rujna, a uoči velike završnice festival donosi gust i bogat program sa svih kulturnih područja. Muzej suvremene umjetnosti priprema izložbu "Radovan Ivšić - nepokorena šuma", u čijoj realizaciji sudjeluje i umjetnikova životna suputnica, spisateljica i pjesnikinja Annie Le Brun.
Teatar &TD priprema izvedbu predstave "Positions" Ivane Mueller u kojoj se autorica bavi pojmom ekonomije i njezinim manifestacijama: ekonomijom pokreta, identiteta, emocija, kazališta, a splitsko kazalište PlayDrama praizvedbu drame u tri dijela "George Kaplan" jednog od najintrigantnijih suvremenih francuskih dramatičara Frederica Sonntaga.
Francuska je zemlja partner 45. Varaždinskim baroknim večerima koje dovode Concert Spirituel pod vodstvom Hervea Niqueta, na kojem će se izvesti program nekih od najslavnijih baroknih djela, a u nizu nezavisnih kina diljem Hrvatske već se održava Festival francuskih filmova: Rendez-vous au cinema.
Najavljena je i međunarodna arhitektonska radionica, zamišljena kao otvoreni studio koji će biti aktivan 24 sata u Oris Kući arhitekture, te forum koji će se baviti klimatskim promjenama.