"Ako dobijemo izbore, a nadam se da hoćemo, nastavit ćemo rješavati dva temeljna pitanja u društvu kojima se nisu bavile prethodne vlade - porezno rasterećenje plaća i rješavanje stambenih pitanja kroz smanjene rate kredita i prekidanje dužničkoga ropstva građana s kreditima u švicarcima", istaknuo je Lalovac, napomenuvši da "ako se tu nude gospodarski programi, onda možemo reći da će Hrvatska ići naprijed.
Najavio je nastavljanje mjera za još veće rasterećene plaća građana jer "građanima nije svejedno imaju li 100, 200 ili 500 kuna više u novčanika i troše li plaću na ratu kredita ili na život, a dokazalo se da takvim mjerama politike možemo utjecati na povećanje potrošnje i gospodarskog rasta", ističe Lalovac.
Planirana rasterećenja dohotka išla bi u dva smjera; kroz povećanje neoporezivog dijela plaće, moguće je podizanje sa sadašnjih 2.600 na 3.000 tisuće kuna, daljnja reforma poreznih razreda, odnosno pomicanje porezne stope od 40 posto sa 13.200 kuna na više ili pak njezino potpuno ukidanje jer smo vidjeli, pojašnjava Lalovac, da stopu od 40 posto plaća vrlo mali broj ljudi i da je to nekakva vrsta kaznenog poreza za ljude koji nisu jako bogati već žive od svog rada.
Treba oporezivati kapital i jako bogate, a bogati nisu ljudi koji imaju pet, šest ili osam tisuća kuna plaću i žive od svog rada već su to oni koji po 10 milijardi eura drže u hrvatskim bankama, dodao je. S mjerama rasterećenja dohotka krenuli bi već početkom iduće godine, dobiju li izbore, a Lalovac vjeruje da se primjena te "ideje rasterećenja više neće zaustaviti, tko god bude došao".
Lalovac je na tribini naslovljenoj "Što rast znači za svakodnevicu građana" podsjetio da rast BDP-a od 1,2 posto u drugom kvartalu ove godine znači mnogo, a riječ je i o važnom psihološkom okidaču.
Građane zanimala fiskalizacija i velike porezne utaje
Stotinjak građana, kao i članova i sipmatizera SDP-a okupljenih na tribini na glavnom samoborskom trgu zanimalo je kako teče proces fiskalizacije, a tu je ministar financija naveo nevjerojatne i nedopustive slučajeve na koje su u sustavu evidencije znali naići - da kafići na Jadranu izdaju tek jedan jedini račun dnevno u jeku turističke sezone. Puno toga pokazuje da je svijest naših građana i poduzetnika o potrebi plaćanja poreza nizak jer oni ne shvaćaju da se uplatom poreza osiguravaju sredstva za zdravstvo, obrazovanje i za stabilan mirovinski sustav, napomenuo je Lalovac.
Građani su pitali i kako je moguće utaja milijunskih iznosa poreza, na što je Lalovac podsjetio na svoju izjavu s početka godine kad je rekao "da ga zanimaju 'velike ribe'" kojima se godinu dana bavi novoosnovani Ured za velike porezne utaje i koji je vrlo brzo dao dobre rezultate.
"Kad netko utaji 20 ili 30 milijuna kuna poreza, onda se to mora vidjeti na njegovoj imovini. Ja se sada samo nadama da će u konačnici svi oni koji taj posao trebaju dalje odrađivati uspjeti, zajedno s ministarstvom pravosuđa, da se ta imovina vrati u državni proračun, iz čega će se financirati osnovne potrebe - školstvo, zdravstvo, mirovine. "To je temeljno pitanje, za ured koji to godinu dana radi nema nedodirljivih, računi koji su bili u inozemstvu se češljaju i oni koji nemaju potvrde da su uredno zaradili, morat će se malo više preznojiti nego vi ovdje na suncu", kazao je Lalovac.
Postavit će pitanja bankama i o visokim kamatama u eurima
Osim što će riješiti probleme dužnika u švicarskim francima, Lalovac je najavio da će i slijedeće godine nastaviti postavljati pitanja bankarskom sektoru i zbog visokih kamata u eurima. "Htio bih da kao ravnopravni građani Europske unije imamo iste kamatne stope kao građani u Belgiji, Austriji i drugim zapadnoeuropkim zemljama, a ne da tamo imaju kamate po jedan, dva posto, a da hrvatski građani plaćaju šest posto. Na jedinstvenom europskom tržištu i dalje ćemo pritiskati banke što se tiče kamatnih stopa i njihovog poslovanja. Oni će svoje profite svakako zarađivati u Hrvatskoj, međutim, više ekstra profita neće biti", poručio je Lalovac.
Napomenuo je da je u doba krize bankarski sektor iz Hrvatske izvukao samo na ime dobiti deset milijardi kuna i tu se moralo utjecati na njihovu svijest, iako, kaže, kapital teško da ima u tom dijelu svijest. No, zato postoji Vlada koja će jasno reći "Vlada vlada Hrvatskom, a ne banke", zaključio je Lalovac.
Rebalans proračuna i privremeno financiranje spremni, neovisno o izborima
Na upit novinara o pripremi proračuna, Lalovac je kazao da su rebalans proračuna, koji će imati tek male izmjene, kao i privremeno financiranje za prva tri mjeseca iduće godine, već u pripremi i vjeruje da će u rujnu biti u parlamentu. Upitan znači li to da ćemo na izbore u ovog godini odgovorio je da se neće baviti takvim špekulacijama jer financije moraju biti neovisne i stabilne, bit će pripremljeno sve što je potrebno, neovisno o tome kad su izbori.
Najavio je i da će za nekoliko dana objaviti kakvo je bilo punjenje proračuna zaključno s 31. kolovozom. Zamoljen da komentira negativan odjek iz HDZ-a na slavodobitne izjave vladajućih oko rasta BDP-a, Lalovac je kazao da "ekonomija raste i zbog toga bi trebali svi biti zadovoljnim, bez obzira u kojoj su boji dresa". "Svi bi trebali biti za Hrvatsku, a tko će biti bolji taj će pobijedit", zaključio je Lalovac.