Hrvatskoj javnosti putem medija često se predstavljaju podaci o kontinuiranom praćenju rada svakog liječnika u hrvatskom zdravstvenom sustavu, no takve se analize podataka u pravilu rade nepotpuno, neobjektivno i nevjerodostojno, čime stvaraju iskrivljenu sliku o stvarnom radu liječnika koji se na taj način pokušava obezvrijediti, stoji u priopćenju HUBOL-a.
Najnovijom takvom parcijalnom analizom procjenjivan je, tvrde, rad kardiologa i neurologa. Korištenim kriterijem broja prvih ambulantnih pregleda po pojedinom liječniku u hrvatskim bolnicama ponovo se u analizu uzeo samo jedan segment posla liječnika u bolnici, a sve ostalo je zanemareno.
Iz HUBOL-a podsjećaju kako poslovi bolničkog specijaliste nisu samo prvi i kontrolni ambulantni pregledi, već i rad u objedinjenom hitnom bolničkom prijemu te ostalim hitnim ambulantama, dežurstva, konzilijarni pregledi, izvođenje brojnih dijagnostičkih pretraga, izvođenje različitih kompliciranih terapijskih zahvata i sl.
Posebno se, ističu, ignorira rad na različitim bolničkim odjelima gdje se liječe najkompliciraniji i najteži bolesnici koji zahtijevaju 24-satni kontinuirani nadzor i skrb liječnika.
Takve analize ignoriraju i podcjenjuju kvalitetu rada, pa se stječe dojam kako je jedino važno pregledati što veći broj bolesnika u što kraćem vremenu, tvrdi HUBOL.