Istaknuo je izvrsne turističke rezultate te najavio kako ove godine možemo očekivati financijske efekte koje će se približiti razini od osam milijardi eura.
Samo u srpnju se, prema službenim podacima sustava turističkih zajednica, na Jadranu i u gradu Zagrebu odmaralo se 3,4 milijuna turista, što je 11 posto više turista nego u srpnju prošle godine, a njihovih 22,8 milijuna noćenja u porastu su za 9 posto.
"Izvrsni rezultati u srpnju govore nam da je sama špica sezone odlično pripremljena u dogovoru javnog i privatnog sektora. Dobri rezultati predsezone, kao i dobra najava posezone dokaz su da program Hrvatska 365 daje rezultate te da Hrvatska sigurno produljuje sezonu", kazao je ministar Lorencin.
Istaknuo je kako su veliki broj investicija te realizacija Strategije razvoja turizma odnosno razvoj proizvoda i porast turističke potrošnje dobar putokaz do ostvarenja konačnog cilja, a to je da Hrvatska do 2020. godine bude jedna od dvadeset turistički najkonkurentnijih destinacija na svijetu.
"Ove godine možemo s pravom očekivati financijske efekte koje će se približiti razini od osam milijardi eura. Dakle, u financijskom smislu ove godine napravit ćemo veliki iskorak", poručio je ministar Lorencin podsjetivši kako je prošle godine financijski efekt odnosno devizni prihod od turizma iznosio 7,4 milijardi eura.
Samo u srpnju strani turisti ostvarili su više od 3,1 milijun dolazaka, što predstavlja porast od 11 posto, te 20,8 milijuna noćenja, što je rast od 9 posto. Domaći turisti također bilježe rast u dolascima od 8 posto te od 6 posto u noćenjima.
Poraste u srpnju bilježe sve jadranske županije i grad Zagreb. Tako je u Istri u srpnju zabilježen broj dolazaka od 848 tisuće gostiju, što je 12 posto više, te noćenja od 6,5 milijuna ili 8 posto više u odnosu na srpanj prošle godine, istaknuo je Lorencin.
Naveo je kako se u Splitsko-dalmatinskoj županiji u srpnju odmaralo 701 tisuće turista, što je porast od 12 posto, koji su ostvarili 4,4 milijuna noćenja ili 11 posto više. Na Kvarneru je u srpnju zabilježen dolazak 593 tisuća gostiju (porast od 14 posto), te 3,8 milijuna noćenja (porast od 11 posto).
U srpnju je najviše ostvarenih dolazaka s tržišta Njemačke, Slovenije, Češke, Poljske Austrije, Slovačke, Italije, Nizozemske, Mađarske te Ujedinjenog Kraljevstva.
U prvih sedam mjeseci pak broj dolazaka u Istri iznosio je više od 1,9 milijuna, što je porast od 9 posto, dok se broj noćenja popeo na 12 milijuna, što je povećanje za 6 posto.
U Splitsko-dalmatinskoj županiji bilo je 1,3 milijuna dolazaka (porast od 10 posto) te 7,2 milijuna noćenja (porast od 10 posto), dok je na Kvarneru od siječnja do srpnja ove godine ostvareno 1,3 milijuna dolazaka (porast od 10 posto) te 6,7 milijuna noćenja (porast od 8 posto).
Pet najjačih tržišta za hrvatski turizam u razdoblju od siječnja do srpnja po udjelu u noćenjima su Njemačka, Slovenija, Austrija, Češka, Poljska, Italija, Nizozemska, Slovačka, Ujedinjeno Kraljevstvo te Mađarska.
Među TOP 20 destinacija u Hrvatskoj po noćenjima u prvih sedam mjeseci četiri su iz Istre i to Rovinj, Poreč, Medulin i Umag, dok se Dubrovnik nalazi na drugome mjestu.
Izrazivši zadovoljstvo odličnim turističkim rezultatima istarski župan Valter Flego naglasio je kako oni nisu plod slučajnosti već rezultat promišljenog ulaganja i upravljanja turizmom.
Naš Master plan razvoja turizma je u završnoj fazi i u njemu smo si postavili par ciljeva među kojima su glavni ciljevi veća popunjenost kapaciteta te povećanje potrošnje po gostu s današnjih 65 eura na 100 eura po gostu, zaključio je Flego