U odnosu na travanj prosječna je neto plaća za svibanj nominalno ostala ista, dok je realno bila niža za 0,4 posto.
Najveću prosječnu neto plaću za svibanj primili su zaposleni u sektoru vađenja sirove nafte i prirodnog plina, u iznosu od 11.146 kuna. Svibanjski prosjek u zračnom prijevozu iznosio je 10.222 kune, dok su zaposleni u sektoru proizvodnje koksa i rafiniranih naftnih proizvoda dobili prosječnih 10.137 kuna.
Zaposleni u farmaceutskom sektoru za svibanj su dobili prosječnih 9.255 kuna neto plaće, a zaposleni u promidžbi i istraživanju tržišta neto 9.066 kuna. Nešto manjih 8.972 kune iznosila je prosječna neto plaća u računalnom programiranju, savjetovanju i povezanim djelatnostima.
Istodobno su zaposlenici u proizvodnji odjeće primili najnižu prosječnu neto plaću za svibanj, u iznosu od 3.031 kunu. Nešto više, odnosno 3.177 kuna, iznosio je prosjek plaća u zaštitnim i istražnim djelatnostima, dok su zaposleni u proizvodnje kože i srodnih proizvoda za svibanj u prosjeku bili plaćeni 3.220 kuna.
Manje od 4.000 kuna iznosila je i prosječna neto plaća u tekstilnoj i drvnoj industriji, te uslugama u vezi s upravljanjem i održavanjem zgrada i krajolika.
DZS je objavio i kako je prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenom u pravnim osobama za svibanj iznosila 8.017 kuna, odnosno nominalno i realno za 1,1 posto više nego za svibanj 2014. godine. Na mjesečnoj razini, prosječna je bruto plaća za svibanj nominalno porasla za 0,1 posto, a realno pala za 0,3 posto.
"Time se nastavlja razdoblje povoljnijeg kretanja prosječne neto plaće u odnosu na bruto plaću, kao rezultat poreznih promjena koje su stupile na snagu početkom ove godine. U skladu s tim, kontinuitet rasta realne neto plaće na godišnjoj razini proteže se od prosinca prošle godine, dok u nominalnom izrazu neto plaća bilježi uzastopan rast od sredine prošle godine", ističu iz HGK.
U prosjeku je za prvih pet mjeseci ove godine neto plaća bila 5.660 kuna, što je u odnosu na isto razdoblje prošle godine nominalno više za 3 posto, a realno za 3,3 posto. Prosječna mjesečna bruto plaća, pak, u prvih pet mjeseci ove godine iznosila 7.990 kuna, što je nominalno 0,9, a realno 1,2 posto više nego u prvih pet mjeseci prošle godine.
"Očito je da efekti promjena poreza na dohodak stvaraju povoljnije uvjete za mogućnost povećanja potrošnje stanovništva, dok istodobno rast bruto plaće nije toliko izražen da bi znatnije utjecao na kretanje troška rada", kažu u HGK.
Procjenjuju i da će se, u okolnostima promjena u porezu na dohodak te predvidivo vrlo niskoj razini inflacije, nastaviti povoljnije kretanje i realan rast neto plaće, dok će rast bruto plaće biti skromniji pod pritiskom nepovoljne situacije na tržištu rada te potrebe smanjivanja troška rada radi uspostave konkurentnosti gospodarstva.
Međutim, iz HGK navode i da je bruto plaća u Hrvatskoj i dalje među najvišima u sličnim zemljama pa je tako u svibnju ona iznosila 1.061 euro te je sa slovenskom bruto plaćom od 1.529 eura jedina prelazila razinu od tisuću eura. Istodobno je prosječna bruto plaća u Poljskoj iznosila 981 euro, u Mađarskoj 807 eura, u Crnoj Gori 726 eura, u Bosni i Hercegovini 658 eura te u Srbiji 502 eura.
"Prosječna mjesečna bruto plaća u Hrvatskoj u svibnju među najvišima je u usporedivim zemljama, veća je nego, primjerice, u Mađarskoj i Poljskoj, 1,5 puta je viša od prosječne bruto plaće u Crnoj Gori te je dvostruko veća od prosječne bruto plaće u Srbiji. U Hrvatskoj očekujemo daljnji blagi rast prosječne bruto plaće, koji će biti pod utjecajem nepovoljne situacije na tržištu rada te pritisaka na smanjivanje troškova rada", ističe direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK Zvonimir Savić.