"Projekcija gospodarskog rasta za 2016. godinu iznosi oko 1 posto, pri čemu će sve komponente BDP-a rasti, izuzev državne potrošnje. Također su projekcije da će doći do smanjenja nezaposlenosti. Shodno tome gospodarskom rastu, projicirani su prihodi državnog proračuna veći za oko 1 posto, a nastavit će se i fiskalna konsolidacija, pogotovo na rashodnoj strani proračuna", kazao je ministar financija Boris Lalovac.
Dodao je da se očekuje kako će proračunski deficit, prema ESA 2010 metodologiji, u 2016. iznositi 3,9 posto BDP-a, a u 2017. će iznositi 2,7 posto BDP-a.
"Usvajanje ovih smjernica postavlja pozitivni okvir za izradu proračuna i novu ekonomsku politiku za iduće razdoblje", zaključio je Lalovac.
U samom dokumentu, Vlada napominje kako je, "u kontekstu nastupajućih parlamentarnih izbora", uloga smjernica "prvenstveno definirati smjer i ciljeve ekonomske politike, s naglaskom na nastavku provođenje fiskalne konsolidacije koja neće narušiti temelje ekonomskog oporavka".
Kako se navodi, u 2015. godini se očekuje se zaustavljanje 6-godišnjeg trenda realnog smanjenja BDP-a, uz blagi rast gospodarske aktivnosti od 0,4 posto, u 2016. projiciran je rast od 1 posto, koji će u idućim godinama ubrzati na 1,2 posto i 1,5 posto.
Time su blago snižene ranije projekcije Vlade (kod donošenja proračuna za 2015. godinu), prema kojima se u ovoj godini očekivao rast BDP-a od 0,5 posto, u 2016. za 1,3 posto, a u 2017 za 1,7 posto.
"Usporedba makroekonomskih projekcija temeljem kojih je izrađen proračun za 2015. godinu s ovdje navedenima ukazuje na blago nepovoljnija kretanja gospodarske aktivnosti u svim promatranim godinama u odnosu na prijašnja očekivanja. Pri tome najveću razliku čini projekcija bruto investicija u fiksni kapital kod koje se prije očekivao umjereni rast u 2015. te snažniji rast u 2016. dok se sada očekuje pad u 2015. te umjereni rast u 2016. godini. Osim toga, u odnosu na prijašnja očekivanja, mogu se izdvojiti blago optimističnija očekivanja za kretanje potrošnje kućanstava u 2015. te pesimističnija očekivanja u narednim godinama. Također, dinamika izvoza roba i usluga u čitavom projekcijskom razdoblju je ubrzana", navodi se u smjernicama.
Vlada u tom dokumentu ističe i kako će, "zbog akumuliranih fiskalnih neravnoteža te ostvarenih makroekonomskih kretanja, proces fiskalne konsolidacije biti produžen, te se ispunjavanje Preporuka Vijeća EU očekuje godinu dana kasnije od predviđenog, tj. do kraja 2017. godine".
Projekcije iz smjernica, prema ESA 2010 metodologiji, predviđaju da će proračunski manjak opće države u 2016. godini iznositi 3,9 posto BDP-a, u 2017. biti na razini 2,7 posto BDP-a, dok bi u 2018. isti iznosio 2,4 posto BDP-a.
Vlada također poručuje da je odlučna u provedbi reformskih aktivnosti, te da će sukladno svim strateškim odrednicama, u sljedećem srednjoročnom razdoblju poduzimati strukturne napore fiskalne konsolidacije koji premašuju one zadane zahtjevima Vijeća EU.
"Mjere fiskalne konsolidacije i u narednom razdoblju planiraju se provesti kako na prihodnoj tako i rashodnoj strani proračuna te je smanjenje potrošnje državnog proračuna planirano na većini glavnih kategorija rashoda. Velike uštede očekuju se i kod javnih trgovačkih društava u sektoru države kroz ubrzano restrukturiranje te preusmjeravanje izvora financiranja investicija kroz EU fondove. Nužno je istaknuti i važnost provođenja snažne fiskalne konsolidacije uzevši u obzir rastući dug opće države i trošak njegovog financiranja. Pri tome je važno voditi računa da izbor strukturnih mjera u tom smislu ne naruši temelje oporavka ekonomske aktivnosti, čije naznake su već primjetne u prvoj polovici ove godine", navodi se u smjernicama.
Aktivnosti na prihodnoj strani proračuna bit će usmjerene na proširenje porezne osnovice, stvaranje preduvjeta za jačanje učinkovitosti poreznog nadzora, pravovremene dostupnosti informacija i modernizaciju organizacijske strukture Porezne uprave.
Na rashodnoj strani proračuna pozornost je usmjerena na smanjenje proračunskog manjka, no korištenjem takvih mjera koje ne djeluju negativno na rast, uz istodobno zadržavanje socijalne zaštite građana i sve naglašeniju usmjerenost na korištenje fondova EU, ističe se u smjernicama.
U tom se dokumentu navodi i kako u odnosu na usvojeni proračun za ovu godinu očekuje da će prihodi proračuna biti na približno istoj razini od 106,4 milijarde kuna.
Ukupni prihodi državnog proračuna u 2016. projicirani su na 107,4 milijarde kuna, što je rast za 0,9 posto u odnosu na ovu godinu, dok se rashodi planiraju u iznosu od 117,9 milijardi kuna, što je 637,8 milijuna kuna ili 0,5 posto manje u odnosu na plan proračuna za 2015.
U skladu s planiranim manjkom proračuna konsolidirane opće države, odnosno potrebama za financiranjem u 2015. godini, u smjernicama se očekuje da će dug opće države na kraju ove godine iznositi 296,9 milijardi kuna ili 89,8 posto BDP-a.
Uslijed daljnje provedbe mjera fiskalne konsolidacije u okviru Procedure prekomjernog proračunskog manjka trend rasta duga opće države stabilizirat će se na razini od 92,5 posto BDP-a u 2017., nakon čega se u 2018. očekuje i smanjenje duga opće države na 92,4 posto BDP-a, projekcija je iz smjernica.
Trenutno je, kako se navodi, u izradi strategija upravljanja javnim dugom s ciljem postizanja najnižih srednjoročnih i dugoročnih troškova financiranja te održavanja prihvatljive razine rizika.