Gorgona je djelovala od 1959. do 1966. u Zagrebu, okupljajući istaknute hrvatske umjetnike tog doba, Marijana Jevšovara, Julija Knifera, Đuru Sedera, Josipa Vaništu, Ivana Kožarića, Miljenka Horvata te teoretičare umjetnosti Dimitrija Bašićevića Mangelosa, Radoslava Putara i Matka Meštrovića.
Na izložbi u Poreču predstavit će se već poznata umjetnička djela Gorgone, ali i ona koja dosad nisu bila izlagana, kao i dokumentacija članova grupe, najavljeno je iz Instituta za istraživanje avangrade, koji organizira izložbu s kolekcijom Marinko Sudac i Valamar Rivierom.
Više od 55 godina nakon osnutka, Gorgona je još u fokusu interesa povjesničara i teoretičara umjetnosti, a od samih početaka nametnula se drugačijim poimanjem umjetnosti, nije imala program i manifest, niti je bila slikarska grupa u uobičajenom smislu.
Zasnovana na ideji o duhovnom srodstvu u mnogo širem smislu nego što podrazumijevaju okviri određenog stilskog programa, grupa je bilo mjesto na kojem su umjetnici tražili duhovnu i intelektualnu slobodu, pa je svaki od njih u Gorgoni zadržao i razvijao potpunu stvaralačku autonomiju.
Gorgona se zalagala za nekonvencionalne oblike umjetničkog djelovanja, koje se mogu svesti pod nekoliko skupina - izložbe u Studiju G, izdavanje antičasopisa "Gorgona" čiji je svaki broj funkcionirao kao zasebno umjetničko djelo te koncepte, projekte i različite oblike umjetničkog komuniciranja.
Sam naziv grupa Gorgona duguje jednom stihu iz pjesme Dimitrija Bašičevića, objavljene kao predgovor grafičkoj mapi Elualija, a odnosi se na mitološko čudovište koje je pogledom zauvijek skamenilo onoga tko ga je pogledao u oči.
"Pokazat će se naknadno da taj naziv, ma koliko bio odabran gotovo nasumično, ipak vrlo dobro priliči nekomu temeljnom mentalitetu te malobrojne zajednice umjetnika i intelektualaca, zatečene i međusobno udružene u konkretnim povijesnim i društvenim prilikama u vremenu njihovog okupljanja i nedugog trajanja", napominje se u najavi.
Izložbu će otvoriti povjesničar umjetnosti Ješa Denegri, a moći će se razgledati 20. i 21. srpnja. Njome se ujedno i najavljuje monografija "Gorgona", koja bi trebala biti objavljena tijekom ove godine.
U svome četvrtom izdanju, projekt "Umjetnik na odmoru" nastavlja tradiciju kratkih, ekskluzivnih izložbi u kojima se hrvatskoj publici nudi pogled na velika imena hrvatske i svjetske neo-avangardne umjetničke scene. Za vrijeme trajanja projekta svake godine se u sklopu projekta organiziraju kratke izložbe, a nakon završetka velika izložba i predstavljanje autora u zagrebačkom Muzeju suvremene umjetnosti.
Prošlih godina kroz projekt su izlagani radovi, među ostalim, Ivana Kožarića, Olega Kulika i umjetničke grupe Plavi nosovi, s Josipom Vaništom, te Borisa Bućana, koji će se najesen ponovno predstaviti na izložbi "The World Goes Pop" u londonskom muzeju Tate Modern.