Meso konzumira čak 98,2 posto hrvatskih potrošača, ali si u velikoj mjeri ne mogu priuštiti omiljenu vrstu mesa, navodi se u priopćenju o rezultatima ankete, koja je provedena u lipnju na reprezentativnom uzorku od 400 građana starijih od 15 godina.
Trećina ispitanih građana (33,6 posto) svakodnevno jede meso, a nekoliko puta tjedno ovu namirnicu konzumira 57,2 posto ispitanika, što znači da je velikih konzumenata mesa više od 90 posto. Nasuprot tome, onih koji meso konzumiraju nekoliko puta mjesečno ima 4,1 posto, a da meso konzumiraju rijetko ističe njih 3,3 posto. Samo 1,8 posto sudionika ankete navodi kako ne jede meso, pokazali su rezultati ankete.
Upitani koju vrstu mesa najčešće jedu, uvjerljiva većina (62,9 posto) ističe kako preferira piletinu. Svinjetina (18,9 posto) i teletina (14,4 posto) vrlo su blizu po stupnju konzumacije, dok još jedino puretina ima koliko-toliko značajan udio od 3,4 posto. Janjetina s 0,2 posto i kozletina s 0,1 posto zauzimaju marginalan udio u konzumaciji, navodi se u priopćenju.
Dosta su, pak, drukčiji rezultati kada se građane pita koju vrstu mesa najviše vole. Tu je janjetina gotovo poravnata sa svinjetinom koja ima 14,9 posto udjela. U odnosu na stupanj konzumacije, bolji rezultat bilježi i puretina koja je najdraže meso za 6,4 posto potrošača.
"Očito je kako piletina visok udio u konzumaciji duguje širokoj dostupnosti i pristupačnoj cijeni jer ovu vrstu mesa najviše voli tek 39,4 posto ispitanika, što je dosta veliko odstupanje u usporedbi s udjelom ljudi koji tu vrstu mesa konzumiraju (spomenutih 62,9 posto)", zaključuju istraživači.
Dodaju kako to zapravo znači da dobar dio potrošača (čak 23,5 posto) piletinu jede samo zato što mora i što si ne može priuštiti neku drugu mesnu deliciju.
Nauštrb piletine napredovala je i teletina koja je najdraža vrsta mesa za četvrtinu ispitanih (24,1 posto), uz vrlo male udjele u preferenciji potrošnje mesa ima i divljač (0,3 posto) te zečetina (0,1 posto).
Kod suhomesnatih proizvoda, kobasica je na vrhu liste proizvoda koji se najčešće konzumiraju s 26,8 posto udjela. Slijede špek/slanina s 19,9 posto i šunka sa 17,3 posto, a dvoznamenkast udio u konzumaciji ima još jedino parizer s udjelom od 11,5 posto. Izbor potrošača zaključuju pršut s 5,8 posto, kulen s 4,4 posto i vratina s 1,6 posto.
Za razliku od najčešće konzumiranih, sasvim je drukčiji poredak suhomesnatih proizvoda kada je riječ o ukusu potrošača, koji najviše vole pršut (24 posto), a slijede kobasica (20,4 posto), špek/slanina i šunka (po 16,4 posto), kulen (15,4 posto), pokazuju rezultati ankete.