Javna rasprava o tri zakona - o turističkim zajednicama, boravišnoj pristojbi i turističkoj članarini – započela je krajem lipnja, a završava u nedjelju, 12. srpnja, što su iz niza županija i njihovih turističkih zajednica, strukovnih udruženja, pa i Hrvatske zajednice županija ocijenili prekratkim za tako važne zakone.
Nezadovoljni traže povlačenje prijedloga
Prijedlozi zakona dočekani su nezadovoljstvom i oštrijim nego ikad raspravama u cijeloj zemlji, s obzirom da je sustav turističkih zajednica raširen po cijeloj Hrvatskoj. Niz županija i njihove turističke zajednice upozorili su na brojne propuste, apsurde i nedorečenosti u tim prijedlozima, ocjenjujući i da vode politizaciji, centralizaciji i urušavanju sustava.
Na centralizaciju sustava upozorila je direktorica Turističkog ureda Virovitičko-podravske županije Martina Jakelić, koja smatra da se na ovaj način uništava sustav turističkih zajednica koji je kvalitetan i funkcionira već 24 godine.
“Sporna je centralizacija novca, koja je u stvari izravna drska krađa prihoda ostvarenih u turizmu na kontinentu, a koji se usmjerava u turistički razvijena i bogata područja, poput Istre. Istovremeno kao posljedicu naziremo propast ruralnog turizma”, istaknula je Martina Jakelić.
Župan Virovitičko-podravske županije Tomislav Tolušić bio je još oštriji.
"Ovom izmjenom zakona ministar Lorencin krade siromašnima i daje bogatima. Ukinut će se velik broj malih turističkih zajednica, većina kojih je na kontinentu. Ministar želi centralizirati sredstva i time HTZ i Ministarstvo turizma pretvoriti u bankomat IDS-a za financiranje predizborne kampanje", kazao je Tolušić.
Iz TZ Dubrovačko-neretvanske županije su poručili da bi usvajanjem takvih prijedloga prestale postojati brojne male turističke zajednice, dok bi ostale morale smanjiti broj zaposlenih. Upozorili su i da bi dio turističke članarine išao u posebni fond kojim upravlja ministar turizma, odnosno na račun Glavnog ureda HTZ-a.
Župan dubrovačko-neretvanski Nikola Dobroslavić ocijenio je kako su predložene izmjene triju turističkih zakona "atak" na županiju i kao takve neprihvatljive. Pozvao je ministra turizma Darka Lorencina da povuče najavljene izmjene zakona.
Stvara se paralelni sustav upravljanja turizmom?
Iz Splitsko-dalmatinske županije i njene TZ ocijenili su, pak, da bi se usvajanjem tih zakona ne samo ugasile brojne TZ u toj i drugim županijama, nego i stvorio paralelni sustav upravljanja hrvatskim turizmom te da sve to skupa nije u skladu s turističkom strategijom do 2020.
Splitsko-dalmatinski župan Zlatko Ževrnja poručio je da su predložene izmjene zakona "diletantske" jer bi se turistička djelatnost u Hrvatskoj centralizirala, a u Glavni ured HTZ-a bi se tako slilo 800 milijuna kuna godišnje.
Direktor županijske Turističke zajednice Joško Stella je upozorio kako bi u slučaju prihvaćanja ovih zakona moglo biti ugašeno više stotina turističkih zajednica diljem Hrvatske te ocijenio da se želi stvoriti paralelni sustav upravljanja hrvatskim turizmom.
"Predloženim izmjenama ovih zakona želi se stvoriti paralelni sustav upravljanja hrvatskim turizmom, a to je izravan napad na Zakon o lokalnoj samoupravi", naglasio je Stella.
Slično su poručili i iz sustava turističkih zajednica Zadarske županije, koje su zatražile izradu potpuno novih zakona jer smatraju da se ovima ne unapređuje sustav nego vodi ukidanju dvije trećine sustava, bez jasnih alternativa i smjernica za funkcioniranje.
I Turističko poslovno vijeće HGK ocijenilo je da su prijedlozi u suprotnosti s interesima struke i privatnog sektora koji plaćaju turističku članarinu i preko kojih ide naplata boravišne pristojbe.
Ne sviđa im se ni što bi se time omogućilo lokalnoj upravi da uz predsjednika turističke zajednice, koji je načelnik, gradonačelnik i župan, što je bilo i do sada, u turistička vijeća turističkih zajednica imenuju i još dva člana-svoja predstavnika jer je to izravan dodatan utjecaj politike na turizam.
I Ličko-senjska županija i njena Turistička zajednica oštro su kritizirale prijedloge zakona. Tamošnji župan Milan Kolić smatra da će se prihvaćanjem predloženih izmjena dio sredstava prikupljenih od boravišne pristojbe usmjeriti prema Ministarstvu turizma i Glavnom uredu HTZ-a, nauštrb svih kontinentalnih i svih malih turističkih zajednica u priobalju koji su ključni nositelji turističkog razvoja tih područja.
Smatra da će nužno doći do otpuštanja ionako malog broja turističkih djelatnika i zatvaranja turističkih informativnih centara.
Direktor Turističke zajednice Ličko-senjske županije Ivan Radošević smatra da najavljene promjene zakona vode ka osiromašenju lokalnih područja u korist HTZ-a i Ministarstva turizma.
"Stvara se paralelni sustav upravljanja turizmom i marketingom turizma u Hrvatskoj. Sustav svake godine raspolaže s novoostvarenih 800 milijuna kuna, pa je ovdje riječ o financijskoj centralizaciji na način da velik dio novca ide direktno na raspolaganje ministru prema pravilniku koji upravo ministar donosi samostalno", rekao je Radošević.
Prema njegovu mišljenju, Split i Rijeka izgubit će po dva milijuna kuna, Zagreb gotovo 40, Osijek jedan milijun, a manje turističke zajednice izgubit će manje jer raspolažu s bitno manjim sredstvima, no za njih će taj gubitak biti pogubniji.
"Turizam se odvija u manjim mjestima, a ne u Ministarstvu turizma, niti u HTZ-u, pa se ukidanjem radnih mjesta u turističkim zajednicama ruralnih krajeva nanosi nemjerljiva šteta ne samo hrvatskom turizmu, već i samom razvoju Hrvatske", zaključio je Radošević.
Ministarstvo: treba učinkovitije trošiti novac
Ministar turizma Darko Lorencin ocijenio je da u negativnim komentarima ima dosta 'oporbene kuhinje kako bi se postigli politički ciljevi i iskrivila stvarna slika', a da je cilj izmjena zakona zapravo postići veću operativnost i učinkovitije trošenje novca.
Naglasio je i da se time ne ukidaju turističke zajednice, kao i da će analizirati pristigle komentare na javnu raspravu te da prijedlog zakona u proceduru neće ići prije rujna.
Ministarstvo turizma pokrenulo je rasprave o izmjenama tih zakona otprilike prije dvije godine, da bi lani provelo i javnu raspravu o smjernicama za izradu tih zakona, kada je također bilo dosta negativnih primjedbi. Prošlo je gotovo godinu dana do prijedloga izmjena tri zakona i ove javne rasprave.
U međuvremenu, svi su se manje-više složili da je postojeći sustav turističkih zajednica na 'čelu' s HTZ-om pridonio razvoju i dobrim rezultatima hrvatskog turizma zadnjih 20-ak godina, ali i da je sustavu potreba promjena i veća učinkovitost, pa i u raspodjeli prihoda od boravišne pristojbe i turističke članarine.
Prema novom prijedlogu zakona o turističkim zajednicama i promicanju turizma, lokalne turističke zajednice bile bi prvenstveno zadužene za razvoj turističkih proizvoda i promociju destinacija, a županijske za konsolidaciju te promociju na razini županije koje dobivaju i ulogu koordinatora turističkog razvoja te nadležnost provođenja natječaja za potpore turističkim zajednicama i inicijativama na turistički nerazvijenim područjima.
Predviđeno je, također, ukidanje onih turističkih ureda/zajednica kojima više od 25 posto prihoda odlazi na financiranje ureda i plaće zaposlenih.
Glavni ured HTZ-a bi, pak, u svom radu više nego dosad bio fokusiran na jačanje turističkog brenda Hrvatske, pa se u tom smislu možemo govoriti i o transformaciji HTZ-a u marketinšku agenciju hrvatskog turizma.
Prijedlogom se predviđa i ugovorno udruživanje lokalnih turističkih zajednica na sličan način kako su to činile u sklopu programa "Hrvatska 365", što bi im omogućilo i da uvedu dodatnu boravišnu pristojbu, da zajednički nastupaju na tržištima i imaju zajedničku strategiju razvoja.
Prema predloženom zakonu o boravišnoj pristojbi, ključ raspodjele sredstava od osnovne boravišne pristojbe od lokalne do nacionalne razine se ne mijenja, no predviđa se mogućnost uvođenja dodatne boravišne pristojbe za udružene TZ, kao i boravišne pristojbe za brodove na kružnim putovanjima u međunarodnoj plovidbi (kruzeri), a u ta dva slučaja se predviđa i da sav prihod od boravišne pristojbe pripadne lokalnoj TZ te će biti namjenski korišten za kreiranje proizvoda i poboljšanje uvjeta boravka turista u destinaciji.