Na tematskoj sjednici Odbora predstavljen je novi Nacionalni program zdravstvene zaštite osoba s dijabetesom 2015-2020., koji je Vlada donijela u lipnju.
Ministar zdravlja Siniša Varga naveo je kako je u Hrvatskoj danas registrirano 250.000 osoba sa šećernom bolesti, no zbog kasnog otkrivanja bolesti i velikog broja osoba koje nemaju dijagnozu bolesti, smatra se da dijabetes ima još oko 150 tisuća ljudi.
Ravnateljica Hrvatskoj zavoda za javno zdravstvo Tamara Poljičanin upozorila je, pak, kako od otkrića bolesti i početka liječenja prođe 7 do 10 godina. Stoga je cilj Nacionalnog programa povećati broj novootkrivenih slučajeva na razini primarne zaštite za 80 posto u narednih pet godina, te oboljelima pružiti odgovarajuću zdravstvenu skrb kako bi se za 20 posto smanjila učestalost komplikacija, posebno pojava sljepoće, kroničnog zatajenja bubrega te bolesti srca i krvnih žila. Kao jedan od ciljeva navedena je i uspostava sustava adekvatnog praćenja ishoda trudnoća u žena sa šećernom bolesti.
Bolesnici u Hrvatskoj, rečeno je, danas najčešće ne dosežu ciljeve liječenja, što predstavlja veliki rizik za daljnji razvoj komplikacija bolesti. Predsjednik Hrvatskog društva za dijabetes i bolesti metabolizma Darko Rahelić tako navodi kako svega 4 posto pacijenata ima zadovoljavajuće reguliran šećer, pa je struka izradila nove terapijske smjernice, koje bi trebale pospješiti regulaciju bolesti.
Veronika Laušin iz HZZO-a navela je kako su, unatoč visokim troškovima liječenja, na liste lijekova HZZO-a do danas uvrštena 132 lijeka, odnosno svi farmaceutici koji se u svijetu koriste za liječenje dijabetesa, kao i veliki broj ortopedskih pomagala. To je i razlog, dodaje, što su troškovi liječenja gotovo udvostručeni u odnosu na 2007. kada su iznosili 7 posto zdravstvenog proračuna.
Inače, šećerna bolest nalazi se na osmom mjestu ljestvice vodećih uzroka smrti u 2013. godini s udjelom od 2,47 u ukupnoj smrtnosti, a taj trend rasta u Hrvatskoj je prisutan već više desetljeća. Stoga je farmakoekonomistica Tereza Šarić upozorila kako bi, uz zadržavanje sadašnje situacije, trokovi liječenja mogli toliko narasti da ugroze financijsku održivost zdravstvenog sustava.
Prema Nacionalnom programu, organizacija zdravstvene skrbi za oboljele sa šećernom bolesti temeljit će se na tzv. hrvatskom modelu, koji je prepoznat u svijetu i uključuje timove primarne zaštite u županijama, čiji rad usklađuje Referentni centar za šećernu bolest odnosno Sveučilišna klinika Vuk Vrhovac. Model uključuje i snažan doprinos Saveza udruga za šećernu bolest, koji sudjeluje u prevenciji i edukaciji oboljelih, zajedno sa stručnim udrugama.