Od sveukupnog broja primatelja državljanstva 2013., 89 posto su bili podnositelji zahtjeva iz zemalja koje nisu članice EU-a. Najveću skupinu primatelja državljanstva neke od zemalja EU-a čine Marokanci (86.500 osoba od kojih su 84 posto postali državljani Španjolske, Italije ili Francuske).
Na drugom su mjestu Indijci, njih 48.300 od kojih su tri četvrtine postali britanski državljani. Na trećem su mjestu Turci (46.500 ljudi od kojih je 60 posto steklo njemačko državljanstvo).
Slijede Kolumbijci (42.000 ljudi, 93 posto je steklo španjolsko državljanstvo), Albanci (41.700 ljudi, 95 posto postali državljani Grčke ili Italije) te Ekvadorci (40.400, 95 posto steklo španjolsko državljanstvo).
Devet od 10 osoba koje su stekle EU državljanstvo je bilo iz zemalja koje nisu članice Europske unije.
Rumunji (23.000) i Poljaci (18.000) su dvije najveće skupine državljana EU-a koji su stekli državljanstvo neke druge članice EU-a.
Hrvatsko je državljanstvo 2013. godine steklo 960 osoba. Od tog broja njih 91 posto su bili državljani zemalja koje nisu članice EU-a, a osam posto su bili iz zemalja Europske unije. Najviše primatelja hrvatskog državljanstva je iz Bosne i Hercegovine (42,2 posto), Srbije (16,6 posto) i Kosova (11,8 posto).
Najveći broj državljanstava dodijeljenih na 1000 stanovnika zabilježen je u Irskoj i Švedskoj.
Najveća stopa naturalizacije zabilježena je u Švedskoj (7,6 državljanstava na 100 stranaca s prebivališnom dozvolom), Mađarskoj (6,5 državljanstava) i Portugalu (5,9), a najmanje u Slovačkoj (0,3) te Češkoj i Danskoj (obje 0,5).
Skoro polovica svih koji su stekli EU državljanstvo postali su građani ili Španjolske (225.800 ljudi, 23 posto) ili Velike Britanije (207.500 ljudi, odnosno 21 posto).