Očekuje se da će ove godine hrvatski proračunski deficit iznositi pet posto bruto domaćeg proizvoda (BDP) a udio javnog duga gotovo 90 posto BDP-a. Gospodarstvo bi pak trebalo porasti prvi put od 2008., za 0,5 posto. U razdoblju od 2008. do 2015. hrvatski BDP oslabio je oko 13 posto, navodi Reuters.
"Trenutno je bilo kakav rast dobar, ali to nije dovoljno. Da bi se smanjila nezaposlenost, rast bi trebao biti najmanje dva do tri posto", upozorio je u razgovoru za Reuters Carlos Pinerua.
Hrvatska je po njegovim riječima ranjiva na vanjske i unutarnje čimbenike, s obzirom na visoke razine duga i stopu nezaposlenosti od oko 17 posto.
"Sada je moguće zaduživanje po niskim kamatnim stopama, no to bi se moglo promijeniti. Stoga je pravi trenutak za provedbu reformi, radi bolje pripreme za eventualno pogoršanje globalnih uvjeta zaduživanja", dodao je.
Ključna je vjerodostojnost u provedbi reformi, poručuje dužnosnik Svjetske banke. "Mislim da je naš posao upozoravati što se može dogoditi ako se ne provode reforme i ako se izgubi vjerodostojnost. Svi mi znamo što se događa u Grčkoj. Važno je da ljudi shvate rizike", naglasio je Pinerua u razgovoru za Reuters.
Glavni je problem po njegovim riječima slabo poslovno okruženje, koje koče česte izmjene propisa i birokracija, posebno na lokalnoj razini, otežavajući osnivanje poduzeća.
"Takva nepovoljna klima posebno pogađa mala i srednja poduzeća a ona bi trebala postati glavni pokretač rasta i zaposlenosti", podsjeća Pinerua.
Poručuje također da Hrvatska mora poboljšati upravljanje u mnogim državnim tvrtkama koje i dalje snažno opterećuju rashodovnu stranu proračuna.