Slovenija je Grčkoj preko dva mehanizma za stabilizaciju eura do sada posudila 263,68 milijuna eura i izdala još 1,55 milijardi eura u garancijama.
To je četvrtina slovenskih godišnjih proračunskih prihoda, a Grčka je do sada vratila samo 17,6 milijuna eura kamata.
"Moramo po svoj prilici zaboraviti na naš novac koji smo dali Grčkoj", rekao je u nedjelju slovenski ministar vanjskih poslova Karl Erjavec.
Dodao je da se grčki premijer Aleksis Cipras sam doveo u beznadnu situaciju i da se za referendum odlučio jer ne može ispuniti nerealna poredizborna obećanja.
Grčka je pred političkom krizom koja će dovesti do prijevremenih izbora, a možda čak i izlaska Grčke iz eurozone, kazao je Erjavec.
Nešto blaži prema Tsiprasovoj vladi je predsjednik Socijalnih demokrata (SD) Dejan Židan, ministar poljoprivrede u vladi premijera Mire Cerara.
Po njegovim riječima, uzroke za krah pregovora s Grčkom treba tražiti ne samo u nerealnim obećanjima Tsiprasa, nego i u odnosu čelnika EU-a koji nisu znali potražiti rješenja koja bi bila kredibilna, ali i socijalno održiva, te u "pokroviteljskom" odnosu prema Grčkoj koji se ponekad pokazivao u pregovorima.
U Grčkoj se ne radi samo o financijskoj nego o ekonomskoj, socijalnoj i političkoj krizi, kazao je Židan, upozoravajući na osjetljiv geopolitički položaj te zemlje zbog ratova u Siriji i Iraku.
Referendum je legitimno pravo Grka, a rješenje krize trebao bi naći kompromisom koji ne bi samo kažnjavao grčki narod zbog pogrešaka njegovi vlada, kaže čelnik slovenskih socijaldemokrata.
Premijer Cerar u subotu je komentirao neuspješan završetak pregovora s grčkom vladom rekavši da je raspisivanje referenduma vrlo nekorektan potez vlade, a možda i pokušaj ucjene na koji bi EU trebala reagirati.
Predsjednik Borut Pahor rekao je da je riječ o vrlo ozbiljnoj situaciji, ali da bi se možda mogla naći formula da se rješenje odgodi i potraži kompromis u roku tri mjeseca.