Po zaprimljenoj dokumentaciji, Europska komisija razmatra svaki zaprimljeni zahtjev kako bi provjerila opravdanost zahtjeva i ispunjavanje uvjeta odgovarajućeg sustava, a nakon završenog postupka razmatranja objavljuje jedinstveni dokument predmetne oznake u Službenom listu Europske unije.
U roku od tri mjeseca od objave, svaka fizička ili pravna osoba izvan Republike Hrvatske može podnijeti prigovor na objavljeni zahtjev za registraciju oznake, nakon čega Komisija donosi konačnu odluku o registraciji oznake, a koja se upisuje u registar EU i DOOR bazu podataka o zaštićenim oznakama izvornosti, zaštićenim oznakama zemljopisnog podrijetla i zajamčeno tradicionalnim specijalitetima.
Registracijom oznake na razini EU naziv proizvoda je zaštićen na području cijele EU od svakog izravnog ili neizravnog korištenja te svake zlouporabe koja bi mogla dovesti potrošača u zabludu glede pravog podrijetla proizvoda te narušavanja ugleda proizvoda, a zaštita je vremenski neograničena. Zaštita i registracija naziva proizvoda jednom od oznaka potrošaču jamče kvalitetu, a proizvođaču povećavaju dohodak te ujedno predstavljaju i značajan doprinos ruralnom razvoju u smislu prepoznatljivosti kako samog proizvoda tako i područja u kojem se taj proizvod proizvodi, objašnjavaju iz Ministarstva.
Hrvatska je sredinom travnja ove godine dobila prvu oznaku zaštićenog zemljopisnog podrijetla - Krčki pršut je prvi proizvod čiji je naziv registriran i zaštićen na zajedničkom EU tržištu.
Po podacima Ministarstva, Hrvatska ima 16 proizvoda zaštićenih prijelaznom nacionalnom zaštitom (zaštićenih oznakom izvornosti ili oznakom zemljopisnog podrijetla)
U Europskoj komisiji, po podacima iz Database of Origin and Registration (DOOR), trenutno je 12 zahtjeva za registraciju oznaka iz Hrvatske, od čega je šest proizvoda objavljeno u Službenom listu EU radi procedure prigovora na europskoj razini. Tako bi, ako Europska komisija ne zaprimi ni jedan prigovor, osim "Krčkog pršuta", na razini EU bili registrirani proizvodi "Neretvanska mandarina", "Ekstra djevičansko maslinovo ulje Cres", "Ogulinski kiseli kupus/Ogulinsko kiselo zelje", "Baranjski kulen", "Lički krumpir", a temeljem sporazuma hrvatskih i slovenskih proizvođača zajednička je zaštita zatražena za "Istarski pršut/Istrski pršut".