Ta spoznaja navela ih je da pozovu da se u preventivne smjernice uključe i problemi sa spavanjem kao rizični faktor za krvožilne bolesti.
Procjenjuje se da oko 50-70 milijuna ljudi u SAD-u ima neku vrstu poremećaja sna.
U veljači 2014. studija koja se bavila poremećajima sna povezala je taj problem s nespecifičnim bolovima, dok je druga objavljena u prosincu prošle godine povezala loš san s povećanim rizikom od demencije.
Najnovijom studijom Valerij Gafarov s Ruske akademije medicinskih znanosti u Novosibirsku i njegovi kolege željeli su dokazati da se premećaji sna mogu dovesti u vezu s rizikom od srčanog ili moždanog udara, koji uzrokuju gotovo 80 posto svih smrtnih slučajeva od krvožilnih bolesti.
"Poremećaji spavanja vrlo su blisko povezani s krvožilnim bolestima", kaže Gafarov.
Njegov tim je nedavno predstavio svoje zaključke na EuroHearthCare 2015., godišnjoj konferenciji Europskog društva kardiologa.
Studija je dio programa WHO-a koji se bavi nadzorom trendova i determinanti kod krvožilnih bolesti.
Započela je 1994. i uključila 657 muškaraca u dobi između 25 i 64 godine iz Rusije, koji dotad nisu imali dijabetes, moždani ni srčani udar.
Tim je proučavao njihov san i 14 godina pratio učestalost infarkta i moždane kapi.
U usporedbi s muškarcima koji nisu imali poremećaje spavanja, oni koji jesu imali su 2-2,6 puta veći rizik od srčanog udara i 1,5-4 puta viši rizik moždanog udara.
Među muškarcima s poremećajima spavanja, rizik udara bio je najveći kod udovaca ili rastavljenih, kod onih koji su radili teške fizičke poslove te kod onih koji nemaju završenu srednju školu.
Po preporukama, muškarci između 18 i 64 godine morali bi spavati 7 do 9 sati dnevno, a oni iznad 65 između 7 i 8 sati.