Žarko Beker (Zagreb, 1936.-2012.) predstavio se u mediju stripa još kao petnaestogodišnjak u dječjem listu "Pionir", a profesionalno se 'devetom umjetnošću' bavi između 1957. i 1966. Njegov je opus vezan uz omladinski tjednik "Plavi vjesnik" - sudjelovao je u radu tadašnje redakcije i bio jednim od 'zaštitnih znakova' tijekom važnoga razdoblja tog tjednika, povijesni strip "Zaviša" za čije je sve četiri epizode scenarij napisao Zvonimir Furtinger, te tinejdžersko-pustolovni serijal "Neven, Koraljka i Bobo" (scenarist je bio Rudi Aljinović).
Riječ je o nekima od njegovih najpopularnijih ostvarenja, iako je također ostao zapamćen i strukovno vrednovan po "Demonji", "Mak Makiu", "Špiljku" i "Bint el Hadriju", ističe se u najavi izložbe.
Kada je iz "Večernjeg vjesnika" promijenio poslodavca angažmanom u "Plavome vjesniku", kao ilustrator je postao članom redakcije te mu je pripala važna uloga - natječaji za crtače i 'škola' stripa što je pozicioniralo tjednik kao najvažniji strip-list nakon 1945. godine, dodaje se.
U suradnji njegovim nasljednicama, Koraljkom Beker Jalušić i Jankom Carev, za izložbu je priređen izbor najboljih i sačuvanih djela iz obiteljske ostavštine. Djela su odabrana među stotinama razvrstanih po temama i originalima, crtežima, ilustracijama, koloriranim i crno-bijelim stripovima, te prijedlozima za dizajnerska rješenja pojedinačnih proizvoda, od Badela i Francka do Kraša i Zagrebačke banke.
Beker je izrađivao i naslovnice knjiga i časopisa, međutim, najveća su mu ljubav bili su stripovi koje je sredinom devedesetih objavljivao u "TNT-u", "Nacionalu", "Smibu", "Modroj lasti", "Slobodnoj Dalmaciji", "Vjesniku", "Večernjem listu" i "Fokusu". Crtačku rutinu i strast prema tom poslu izgradio je još kao gimnazijalac, objavljujući u "Aero modelaru", dok je i tijekom studija arhitekture radio kao animator, u Zagreb-filmu.
Prvi veći strip je objavio za njemačkog nakladnika Rolfa Kauku (agencijski strip "Fix & Fox") te poslije u dnevnom listu "Večernji vjesnik" - bila je to adaptacija romana Ericha Kaestnera "Hrabri razred profesora Justusa".
Retrospektiva će pokazati i da je u grafičkom dizajnu, kojemu se posvetio u drugoj polovici šezdesetih, ostvario visoke standarde. Vjesnikovu agenciju za marketing upravo je on pozicionirao u jednu od vodećih marketinških agencija u tadašnjoj državi i šire.
Dobitnik je niza nagrada i priznanja, među ostalim, i nagrade za životno djelo 1999. na Salonu hrvatskog stripa u Vinkovcima. Preminuo je ne dočekavši valorizacijsku retrospektivu.
Veljko Krulčić, glavni autor izložbe, podsjetio je da je grupa autora okupljenih oko "Plavog vjesnika" željela dati dobar domaći strip i stvoriti strip-junake inspirirane našim prilikama. Po njegovim riječima, to danas nije tek jedan od banalnih izvadaka iz teksta "Majstori domaćeg stripa" iz 1963., već ima vrijednost manifesta koji kratko, nedvosmisleno i precizno razlaže uređivačku koncepciju.
Bekerova retrospektiva u Galeriji Klovićevi dvori bit će otvorena do 26. srpnja. Njome se nastavlja niz uspješnih predstavljanja nepoznatih tema vezanih uz ilustraciju i strip, kontinuiranom organizacijom tematski srodnih projekata koji se u toj galeriji održavaju od 1986.