Ministar zdravlja Siniša Varga ocijenio je kako bi samo bolnički sustav kroz pružanje usluga zdravstvenog turizma godišnje mogao uprihodovati 800 milijuna kuna, što je deset puta više nego sada.
Iako i danas postoje programi u bolnicama kroz koje se pružaju usluge inozemnim korisnicima, poput usluge 'gamma knife' u KBC Zagreb ili kroz transplantacijske programe s Makedonijom, Crnom Gorom ili Bosnom i Hercegovinom, Varga ističe kako takve programe treba dodatno poticati i proširivati kako bi se maksimalno iskoristila postojeća medicinska oprema. "Rado bi da drugi dolaze po te usluge ovdje nego da naši liječnici odlaze te iste usluge pružati negdje drugdje", kazao je.
Varga pritom naglašava kako se uvođenjem zdravstvenog turizma neće umanjiti dostupnost javnozdravstvene zaštite građanima, već će se na taj način iskoristiti nedovoljno iskorišteni kapaciteti u infrastrukturi, medicinskoj opremi i zdravstvenom kadru.
"Sav prihod od takve djelatnosti ići će pak u nove objekte, za energetsku učinkovitost, novu opremu i dodatnu edukaciju djelatnika od čega će koristi imati i hrvatski građani", usvrdio je Varga.
Ministar turizma Darko Lorencin kazao je kako je zdravstveni turizma iznimno zahtjevan jer iziskuje visoku kvalitetu, ali istodobno donosi i vrlo visoke prihode u odnosu na neke druge vidove turizma. O tome govore i iskustva drugih zemalja gdje prihod u pružanju usluga zdravstvenog turizma po jednom gostu dnevno iznosi između 220 i 270 eura.
Lorencin ističe kako je cilj Akcijskog plana da zdravstveni turizam do 2020. bude međunarodno prepoznat po visokokvalitetnoj wellnes ponudi, unaprijeđenoj kvaliteti ponude lječilišnog turizma te porastu konkurentnosti medicinskih usluga.
Pomoćnik ministra zdravlja Miljenko Bura kazao je kako su u tijeku izmjene zakona o zdravstvenoj zaštiti koje će bitno olakšati razvoj zdravstvenog turizma u lječilištima te specijalnim bolnicama, koje dosad nisu mogle imati postelje namijenjene tržištu niti ugostiteljstvu ponudu. Posebno je naglasio veliki potencijal hrvatskih lječilišta, u čiju će obnovu u idućih nekoliko godina biti investirano 70 milijuna eura iz EU fondova.
Od ukupno 6000 postelja u lječilištima, oko 2.100 postelja ugovoreno je s HZZO-om, dok ih je 4.000 na tržištu, ali u ovome trenutku ne mogu konkurirati okolnim destinacijama, primjerice onima u Sloveniji, kazao je Bura.
"Zdravstveni turizam trebao bi do 2020. godine postati jedan od nosećih turističkih proizvoda s vodećom ulogom u produljenju sezone i disperziji turističke aktivnosti", ocijenio je Neven Ivandić iz Instutut za turizam. No, prethodno je potrebno poboljšati ponudu, podići tehnološku konkurentnost, provesti akreditaciju i međunarodnu certifikaciju, poraditi na marketingu i promociji, a u javnom sektoru riješiti pitanje vlasništva te definirati koje su to usluge koje će u zdravstvenom turizmu pružati javni sektor.
Akcijski plan razvoja zdravstvenog turizma predviđa razvoj wellness turizma, lječilišnog te medicinskog turizma i predlaže 30 razvojnih aktivnosti ili programa koji se odnose na unapređenje institucionalnog okvira, kvalitetu proizvoda, stručne vještine djelatnika i međunarodnu prepoznatljivost zdravstvenog turizma.
Ponuda zdravstvenog turizma u Hrvatskoj danas obuhvaća skup pružatelja usluga wellnessa, točnije oko 80 hotela i različitih wellness centara, lječilišni turizam u sklopu 15 specijalnih bolnica i lječilišta te medicinski turizam, kroz bolnički sustav i velik broj privatnih ordinacija. Ponuda je disperzirana diljem zemlje ali je koncentracija vidljiva na Kvarneru, u Istri, županijama Sjeverne Hrvatske te na području Zagreba.