Zbog izuzetne štetnosti duhanskog dima za pušače i osobe u njihovoj blizini obveza je svih nas, a pogotovo zdravstvenih djelatnika i medija, da svakodnevno ukazujemo na rizike i posljedice za zdravlje ljudi, rekao je u srijedu Varga na skupu posvećenom obilježavanju Svjetskog dana nepušenja.
Svaka deseta cigareta ilegalnog podrijetla
U Hrvatskoj je, nažalost, sve više pušača među mladima i ženama, rekao je Varga i kao dodatni problem istaknuo procjenu Svjetske zdravstvene organizacije da je svaka deseta popušena cigareta ilegalnog podrijetla.
To zahtijeva pojačanu kontrolu svih nadležnih institucija, rekao je Varga naglasivši da su u borbi protiv pušenja nužne stalne kampanje i edukacije, u čemu su vrlo bitni mediji.
Najavio je za ovu godinu izmjene Zakona o ograničavanju uporabe duhanskih proizvoda, radi usklađivanja s novom Direktivom Europskog parlamenta kojom se želi osigurati visoka razina zdravstvene zaštite osoba koje još nisu počele pušiti, posebice mladih.
Također je rekao da će upozorenja na kutijama za cigarete biti veća, a s obzirom da jedna od mjera iz Direktive govori o nužnosti povećavanja poreza na duhanske proizvode valja očekivati i njihovo poskupljenje. Koliko će ono iznositi znat će se nakon završetka usklađivanja naših zakona s Direktivom, što treba završiti do ožujka iduće godine, rekao je Varga.
Poskupljenje cigareta smanjuje broj pušača
Za drastično povećanje cijena cigareta založila se ravnateljica Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Tamara Poljičanin navodeći kako je 18 posto mortaliteta posljedica pušenja, a više od 30 posto mladih u Hrvatskoj puši ili su probali cigarete.
Svjetski podaci govore da se povećanjem cijena cigareta ipak smanjuje broj pušača. To je pojedinačno najučinkovitija mjera jer 10-postotno povećanje cijena dovodi do pada potrošnje cigareta za tri do pet posto, navela je.
U novoj Direktivi po prvi se put reguliraju i elektroničke cigarete kao i biljni proizvodi, njihovo praćenje, toksikološke analize i adekvatna zdravstvena upozorenja.
Pušenje se smatra vodećim uzrokom smrtnosti u svijetu koji bi se mogao spriječiti, kao i, primjerice, povišeni krvni tlak i pretilost. Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da se jedna od deset smrti odraslih osoba može povezati s izravnom ili neizravnom izloženošću duhanskom dimu.
U Hrvatskoj od posljedica pušenja svake godine umre više od 9000 ljudi, što je otprilike svaka peta smrt, a prema istraživanju iz 2011. godine puši 40 posto muškaraca i 33 posto žena.
Za bolesti povezane s pušenjem 1,5 milijardi kuna godišnje
Po podacima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje iz 2013., godišnje se za bolesti povezane s pušenjem (za liječenje, lijekove, bolovanja i dr) izdvoji više od 1,5 milijardi kuna.
Osoba koja prestane pušiti, osim dobrog primjera okolini i značajnih novčanih ušteda, nakon godine dana apstinencije može očekivati značajan pad rizika za razvoj infarkta, nakon dvije do pet godina izjednačavanje rizika moždanog udara s onim u nepušača, te prepolovljavanje rizika za razvoj karcinoma usta, ždrijela, jednjaka i mokraćnog mjehura, a nakon deset godina prepolovljavanje rizika za razvoj karcinoma pluća.
Bivši pušači žive dulje od pušača, čiji je život u prosjeku za 10 godina kraći od osoba koje nisu pušile.
Ovogodišnji Svjetski dan nepušenja obilježava se kampanjom pod nazivom "Znate li dovoljno o švercanom duhanu".