"U hrvatskom slučaju problem je taj što su se mnogi ljudi zadužili uzevši kredit u stranoj valuti, posebice u švicarskim francima, i promjenom kamatne stope dolazi do problema vraćanja tih kredita. Pod tim okolnostima, čini mi se da bi bilo pametno ograničiti mogućnosti uzimanja kredita u stranim valutama, bilo raznim poreznim politikama bilo propisima", rekao je Stiglitz u utorak na konferenciji za novinare u Splitu, gdje nazoči međunarodnom znanstvenom skupu "Izazovi Europe".
Po Stigitzevom tumačenju postavlja se pitanje što učiniti sa kreditima koji su već podignuti u prošlosti i kako se dalje ponašati u vezi njih.
"Mislim da se dogodilo i to da oni koji su kredite davali nisu pravilno objasnili onima koji su uzimali kredite o svim okolnostima. I to dovodi do pitanja bi li se takvi krediti mogli smatrati predatorskim, odnosno treba li doći do konverzije u hrvatsku valutu", kazao je.
Na novinarski upit što bi hrvatska Vlada trebala poduzeti za izlazak iz gospodarske krize, Stiglitz je rekao kako je hrvatski problem "dio sveukupnog problema Europske unije koja se od početka krize nije dobro postavila, i to u dvije kritične točke".
"Euro je bio politički projekt, europska politika nije bila dovoljno jaka da stvori valutu koja će biti dovoljno održiva. Uz to središnja banka je bila usmjerena na inflaciju, a ne na zapošljavanje i rast", istaknuo je.
"Ono što bi Hrvatska trebala napraviti je da promjeni Europu. Sretno", kazao je Stiglitz, što su novinari popratili smijehom.
Kritizirao je Njemačku zbog stanja u Europi, posebice u vezi sa krizom u Grčkoj.
"Prema mojem sudu najveći teret odgovornosti za trenutačnu situaciju leži na Njemačkoj, to je relevantno za Hrvatsku jer ako vaši ekonomski susjedi ne posluju dobro to se odražava i na vas", kazao je Stiglitz.
Naglasio je kako primjeri zemalja u kojima se provodila politika štednje pokazuju da te mjere nisu dobre i da je to dovelo do recesije, a gdje su manje mjere štednje bolje se živi.
Po njegovom tumačenju politika "stezanja remena", koju su Njemačka, SAD i Europska komisija nametnuli Grčkoj i Španjolskoj, dovela je do pojave depresije u tim zemljama, a učinci toga osjećat će se mnogo sljedećih godina i nakon oporavka.
"Ekonomska politika koja se provodi u Njemačkoj, i koja se promovira i ovdje, pogrešna je zbog toga što Njemačka ima viškove koji stvaraju neravnotežu u ostatku svijeta. Njemačka prijeti narušavanjem svjetske ravnoteže zbog toga što višak na jednoj strani stvara još veći deficit na drugoj strani", kazao je Stiglitz.
Smatra da je glavni razlog neuspjeha eurozone pojava eura. "Euro je bio politički projekt, a politika nije bila dovoljno jaka da stvori valutu koja će biti održiva", rekao je.
Smatra kako je temeljna mana u strukturi eurozone nedostatak bankarske unije. Ukazuje da nedostaje bankarski sustav, integralni fiskalni sustav, a nedostaje i sustav industrijskih politika koji bi manje razvijenim zemljama omogućavao napredak.
Osvrćući se na gospodarsko stanje u SAD-u, Stiglitz je kazao kako vjeruje da će gospodarski rast u SAD-u tijekom 2015. biti osrednji. "To je razočaravajuće zbog toga što je recesija u SAD-u počela u prosincu 2007. i već osmu godinu nije postignut neki napredak", istaknuo je. Po njegovom mišljenju gospodarsko stanje u SAD-u ovisit će o predsjedničkim izborima 2016.
Josephu Stiglitzu, koji je 2001. godine dobio Nobelovu nagradu, u utorak navečer na splitskom Sveučilištu bit će dodijeljen počasni doktorat.