Ljelje krasi bogata i jedinstvena narodna nošnja, bogato kićene visoke muške kape i sablje u rukama. U njima mogu biti djevojke koje udajom napuštaju sudjelovanje u proljetnom ophodu. Običaj je obnovljen 2002. godine, a od prije pet godina njeguje ga i smotra "Legenda o ljeljama".
Običaj ljelja počiva na gorjanskoj legendi iz vremena Turaka kada su ti osvajači zatvorili sve muškarce iz sela. Seoske žene, u namjeri da ih oslobode, šareno su se obukle, na glave stavile muške kape, a u ruke sablje i krenule u oslobađanje muškog svijeta. Legenda kaže da su se Turci tog prizora uplašili, misleći da su to duhovi.
I ove godine ljelje su nazočile svetoj misi u Gorjanima, a potom otplesale kolo u središtu mjesta te krenule selom, ulazeći u brojne kuće gdje su ih, s raširenim kapijama, dočekivali i častili domaćini.
Organizator proljetnog ophoda ljelja je KUD Gorjanac, koji je i osnovan na temeljima ljelja te se naslanja na tu tradiciju, kaže načelnik Općine Gorjani Ivan Lović, inače gajdaš u pratnji ljelja. KUD Gorjanac sa svojim ljeljama obišao je svijet, pa tako i Japan i Južnu Koreju.