"Sudionici summita potvrdili su suvereno pravo svakog partnera da slobodno izabere razinu ambicija i ciljeva kojima teži u svojim odnosima s Europskom unijom. Na Europskoj je uniji i na njezinim suverenim partnerima da odluče kako žele nastaviti svoje odnose", kaže se u zajedničkoj deklaraciji.
Hrvatska ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić, koja je zajedno s premijerom Zoranom Milanovićem sudjelovala na summitu, rekla je da je sada takav diferenciran pristup općeprihvaćen, što ranije nije bilo slučaj.
"Ranije se smatralo da sve zemlje Istočnog partnerstva moraju proći kroz dva sporazuma - sporazum o slobodnoj trgovini i sporazum o pridruženom članstvu. Danas se smatra da ne treba tako biti i da je logično da svaka zemlja ima pristup primjeren sebi", rekla je Pusić.
Pusić je istaknula i viznu liberalizaciju kao bitnu točku zajedničke deklaracije, u kojoj se samo navodi da će Komisija do kraja godine preispitati napredak Gruzije i Ukrajine u ispunjavanju tehničkih kriterija za ukidanje viznog režima.
Premijer Milanović je istaknuo da su rezultati summita mršavi upravo zbog izostanka odluke o ukidanju viza za građane Ukrajine i Gruzije. Od šest zemalja Istočnog partnerstva, samo Moldavija ima bezvizni režim s EU-om.
"Mi smo se jasno zauzeli za ukidanje viza jer smatramo da sloboda kretanja jako pridonosi modernizaciji zemlje i otvorenosti", rekla je ministrica Pusić.
U zajedničkoj deklaraciji se kaže da EU "ostaje privržena svojoj potpori teritorijalnom integritetu, neovisnosti i suverenosti svih svojih partnera".
Također se kaže da "sudionici summita podržavaju sve napore usmjerene prema popuštanju napetosti i političkom rješenju uz poštovanje neovisnosti, suvereniteta i teritorijalnog integriteta Ukrajine" te se pozivaju "sve strane da brzo i u potpunosti provedu sporazum iz Minska iz rujna 2014. godine" o prekidu vatre u Ukrajini.
Međutim, u zajedničkoj deklaraciji nema osude ruske aneksije Krima, očito zbog protivljenja nekih od istočnih partnera. Umjesto toga, navedena je osuda samo od strane EU-a i Ukrajine.
"EU ponovno potvrđuje svoje stajalište iz zajedničke izjave sa summita EU-Ukrajina, održanog 27. travnja, uključujući i o ilegalnoj aneksiji Krima i Sevastopolja", kaže se u zajedničkoj deklaraciji.
Ovo je prvi summit EU-a sa zemljama Istočnog parnterstva nakon promjene vlasti u Kijevu, ruske aneksije Krima i rata u istočnoj Ukrajini. Zadnji summit Istočnog partnerstva u studenome 2013. godine označio je početak krize koja je dovela do najzategnutijih odnosa EU-a s Rusijom od završetka Hladnog rata.
Tadašnji ukrajinski predsjednik Viktor Janukovič u posljednji je trenutak odbio potpisati sporazum o pridruženom članstvu s EU-om, što je poslije izazvalo prosvjede u kojima je srušen Janukovič, a to je uzrokovalo pobunu proruskih separatista koja je dovela do sukoba na istoku Ukrajine koji još traje.
Zemlje Istočnog partnerstva i same su međusobno podijeljene u pogledu europskih ambicija - s jedne strane Moldavija, Ukrajina i Gruzija imaju europske aspiracije, a s druge Armenija, Azerbajdžan i Bjelorusija ne pokazuju takve ambicije. Armenija i Bjelorusija članice su Euroazijske ekonomske unije, koju je pokrenula Rusija.
To se ogleda u razgovorima na usuglašavanju završne deklaracije. Armenija i Bjelorusija ne žele da se u deklaraciji nađe nedvosmislena osuda ruske aneksije Krima.
S druge strane, Ukrajina stalno traži da joj se otvori jasna perspektiva članstva u EU-u i da Unija ukine vize za ukrajinske građane.
Na summitu je sudjelovalo 25 predsjednika država ili vlada zemalja članica Europske unije, jer su izaslanstva Irske, Luksemburga i Španjolske predvodili ministri vanjskih poslova.
Na summitu nije bilo ni čelnika Bjelorusije i Azerbajdžana, koji su također poslali svoje ministre vanjskih poslova.